Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava zabrinutost da u procesu izbora novih redovnih, vanrednih i inostranih članova Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), koji će biti završen na sjednici Skupštine CANU 23. decembra, postoje elementi netransparentnosti i diskriminacije.

Uvid u dokumentaciju kandidata i kandidatkinja prijavljenih na konkurs za članstvo, koju je CANU dostavila CGO-u po zahtjevu za slobodan pristup informacijama, naglašava potrebu da javnost bude detaljnije upoznata sa samim tokom i kriterijumima ovog procesa.

U članu 1 Odluke o raspisivanju izbora za vanredne, redovne i inostrane članove CANU od 23. decembra 2024. godine navodi se da se izbori raspisuju za devet vanrednih članova i to tri iz Odjeljenja prirodnih nauka, dva iz Odjeljenja društvenih nauka, dva iz Odjeljenja humanističkih nauka i dva iz Odjeljenja umjetnosti. Međutim, iz dokumentaciju je evidentno da je u pojedinim odjeljenjima manji broj kandidata dobio podršku odjeljenja od broja predviđenog konkursom, a određena nezadovoljstva ovakvim ishodom zabilježena su i u zapisnicima sa sjednica na kojima se odlučivalo o kandidatima. Posebno je pitanje zašto su neki kvalifikovani kandidati onemogućeni za dalju fazu ovog konkursa.

Od ukupno deset kandidata za vanredne članove, samo tri su žene, i to sve tri iz Odjeljenja humanističkih nauka, koje je predložilo pet kandidata, a moguće je da budu izabrana najviše dva. Ovi podaci su posebno zabrinjavajući imajući u vidu da u jednom od odjeljenja jedina kandidatkinja, uprkos relevantnim i međunarodnim referencama, nije dobila dovoljan broj glasova, iako je to odjeljenje predložilo samo jednog kandidata od moguća dva i to muškarca daleko skromnijih referenci.

CGO ukazuje trenutno, prema informacijama na sajtu CANU, od 29 redovnih članova je čak 27 muškaraca, što znači da muškarci čine 93% redovnog članstva CANU. Od osam vanrednih članova, sedam su muškarci, a jedna žena, odnosno 87,5% vanrednnog članstva CANU su muškarci.

Dramatična rodna neravnoteža u sastavu CANU ne ukazuje samo na potencijalnu diskriminaciju po osnovu pola, već šalje i obeshrabrujuću poruku naučnicama i umjetnicama da su njihove šanse da jednog dana postanu dio najviše državne naučne institucije višestruko manje u odnosu na njihove muške kolege.

Crna Gora, kao mala država, mora naročito voditi računa o razvoju i očuvanju svog ljudskog kapitala, posebno u oblasti nauke i umjetnosti. CANU je već duže vrijeme izložena opravdanim kritikama zbog ćutanja i pasivnosti povodom važnih društvenih procesa, kao i zbog preispitivanja svrsishodnosti takvog djelovanja koje se finansira iz Budžeta. Stoga je od suštinskog značaja da postupci izbora novih članova i članica budu u potpunosti transparentni i zasnovani isključivo na stručnim i naučnim referencama.

CANU je 21. novembra na svom sajtu objavila listu kandidata i kandidatkinja o kojima će se odlučivati na sjednici 23. decembra, ali to ne prate informacije o procesu selekcije, kao i biografije i naučne reference tih kandidata i kandidatkinja.

Od CANU se očekuje da bude uzor svim državnim institucijama kada je riječ o meritokratiji, rodnoj ravnopravnosti i poštovanju demokratskih vrijednosti. Njena uloga u crnogorskom društvu treba da bude i emancipatorska. Nauka i umjetnost moraju biti prostor u kojem nema mjesta diskriminaciji ni po jednom osnovu, a proces izbora članova i čanica CANU mora biti javan i transparentan, kako bi se otklonile sumnje da se prednost daje kandidatima i kandidatkinjama na osnovu političkih, ličnih ili prijateljskih veza.

Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo

Centar za građansko obrazovanje (CGO)