Od skladišta Bad Hersfelda do ulica Dake, od data centara Bogote do sindikalnih zgrada Perta, borba protiv najmoćnije svjetske korporacije danas se vodi na šest kontinenata. (Možete pogledati video o akcijama na X, Instagramu, TikToku , Fejsbuku ili u Shorts-u).
HAPPENING NOW 🌎 Amazon workers and their allies in 38 countries around the world are striking and protesting to #MakeAmazonPay. pic.twitter.com/srMRsymCh7
— Progressive International (@ProgIntl) November 28, 2025
Šestu godinu zaredom, radnici i njihovi saveznici ustaju kako bi natjerali Amazon da plati — za eksploataciju rada, uništavanje planete i upletenost u globalnu mašineriju represije. Štrajkovi i protesti su planirani u 38 zemalja na šest kontinenata, što je do sada najveća mobilizacija.
Širom svijeta, radnici Amazona napuštaju posao, marširaju kroz svoje gradove i stoje rame uz rame sa zajednicama zahtijevajući ono što svaki radnik zaslužuje: pravedne plate, bezbjedne uslove, pravo na organizovanje — i budućnost koju ne diktiraju algoritmi i milijarderi.
U Njemačkoj, Amazon se suočava sa najvećim štrajkom u istoriji kompanije jer hiljade skladišnih radnika u Bad Hersfeldu, Koblencu, Vinsenu, Rajnbergu, Vernu, Dortmundu, Lajpcigu, Frankentalu i Menhengladbahu u redovima su umjesto u smjenama.
U Indiji, desetine hiljada radnika okupljaju se u dvadeset gradova — od Nju Delhija do Kalkute — zahtijevajući zaštitu od smrtonosnih toplotnih talasa koji skladišta pretvaraju u peći, bolje plate (26.000 rupija, približno 310 američkih dolara, mjesečno) i pravo na dostojanstvo.
U Bangladešu, radnici u tekstilnoj industriji marširaju kroz Daku kako bi insistirali da Amazon konačno potpiše sporazum koji štiti njihove živote, više od decenije nakon Rana Plaze.
U Australiji, radnici u Pertu udružuju snage u sindikatima — SDA, TWU, MEAA i UnionsWA — upozoravajući da Amazon narušava teško stečene standarde na radnom mjestu u cijeloj ekonomiji.
U Kanadi, članovi CSN-a okupljaju se u Montrealu, dok u Sjedinjenim Državama, vozači Amazona u Ilinoisu štrajkuju, a članovi zajednice se mobilišu na Sajber ponedeljak kako bi zahtijevali da Amazon prestane da snabdijeva ICE (Američka imigraciona i carinska služba) mrežom za racije i deportacije.
I po prvi put, akcije izbijaju u Keniji, Fidžiju, Maleziji i drugdje, dok radnici i zajednice ističu svoje pravo da oblikuju uslove globalnog lanca snabdijevanja.
Ovo nisu simbolični protesti. To su strateške intervencije u cirkulatornom sistemu globalnog kapitalizma — a vode ih radnici koji najbolje razumiju njegove ritmove.
Ali meta nije samo kompanija. To je sistem u nastajanju na kojem se Amazon sada temelji: tehno-autoritarni poredak koji spaja moć velikih tehnoloških kompanija sa prerogativima krajnje desnice – od Trampovih ICE racija do izraelskog genocida u Gazi.
Amazon voli da se predstavlja kao trgovac na malo. Ali u stvarnosti, to je infrastruktura: nevidljivi sistem koji sada upravlja logistikom, komunikacijama, nadzorom i ratom. Njegova cloud divizija, AWS, ne samo da skladišti podatke – ona pokreće sisteme koje vlade koriste za deportaciju migranata, policijsko suzbijanje neslaganja i vođenje rata.
Nigdje to nije jasnije nego u izraelskoj okupaciji Palestine.
Kroz Projekat Nimbus — ugovor o oblaku vredan 1,2 milijarde dolara koji su Amazon i Gugl podijelili sa izraelskom vladom — Amazon pruža okosnicu digitalne arhitekture aparthejda. Dok se Palestinci suočavaju sa bombardovanjem, opsadom i raseljavanjem, Amazon je produbio svoje komercijalno partnerstvo sa izraelskom državom — čak i dok njegovi sopstveni radnici, od Sijetla do Dablina, zahtijevaju kraj saučesništva kompanije u ratnim zločinima.
Ali danas, ti radnici nisu sami.
Od Kejptauna — gdje aktivisti pružaju otpor sjedištu Amazona izgrađenom na zemlji starosjedelaca Koi i San — do Ramale — gdje poštanski radnici protestuju zbog Amazonove saradnje sa izraelskim vlastima — koalicija „Učinimo da Amazon plaća“ suočava se sa punom geografijom nasilja kompanije.
Amazon se kladi na budućnost u kojoj napredna vještačka inteligencija zamjenjuje radnike u velikim razmjerama; gdje infrastruktura oblaka daje korporacijama neviđenu moć nad demokratskim životom; gdje ugovori sa okupacionim vojskama i agencijama za deportaciju ostaju normalna poslovna aktivnost. To je ista vizija koju sada prihvataju krajnje desničarski političari: svijet nadzora bez odgovornosti, profita bez ograničenja, nasilja bez posljedica.
Ali akcije ove nedjelje ukazuju na drugi horizont. Onaj u kome lanci snabdijevanja postaju mjesta borbe, a ne pokornosti; gdje se radnici u skladištima druže sa tehnološkim radnicima, radnicima u tekstilnoj industriji, autohtonim zajednicama i migrantima; gdje je globalni radnički pokret sposoban da se suprotstavi globalnom sistemu moći.
To je horizont koji se otvara projektom „Make Amazon Pay“ — i horizont koji će Progressive International pratiti u narednim mjesecima.
U znak solidarnosti,
Progresivni međunarodni sekretarijat
0 Comments