Svako je doživio onaj intenzivan osjećaj borbe da ostane koncentrisan nakon neprospavane noći, a novo istraživanje pokazuje šta se u tim trenucima dešava u mozgu.

Kada “isključite” um nakon besane noći, mozak izbacuje cerebrospinalnu tečnost (CSF), tečnost koja okružuje mozak i kičmenu moždinu i predstavlja dio moždanog sistema za uklanjanje otpada.

Ta tečnost se zatim ponovo vraća u mozak onog trenutka kada “dođete sebi”, prema studiji objavljenoj u časopisu “Nature Neuroscience”.

Snimci mozga ljudi koji su ostali budni cijelu noć pokazuju obrasce protoka krvi (crveno) i cerebrospinalne tečnosti (plavo) koji su inače prisutni samo tokom ne-REM faze sna.

Ove greške u pažnji izazvane umorom praćene su i ogromnim promjenama u protoku krvi i veličini zjenica, pokazalo je istraživanje.

Do sada se nije znalo da ove fiziološke reakcije djeluju u tandemu kada se mozak, iscrpljen, privremeno “isključi”.

“Mjerenjem toliko različitih vrsta podataka o mozgu u isto vrijeme, uspjeli smo da vidimo da su mnoge stvari koje smo ranije smatrali odvojenima zapravo bile povezane i kretale se zajedno”, rekla je za Live Science, vanredna profesorka neuronauke na MIT-u i koautorka studije Lora Luis.

Odraslima treba sedam do devet sati sna

San je ključan za održavanje zdravog mozga, a stručnjaci preporučuju odraslima da spavaju sedam do devet sati svake noći.

Nedostatak sna negativno utiče i na mentalno i na fizičko zdravlje, kao i na sposobnost koncentracije.

“Međutim, neuronska osnova za greške u pažnji izazvane nedostatkom sna još nije dobro shvaćena”, napisali su autori studije.

Kako bi to istražili, naučnici su angažovali 26 zdravih volontera uzrasta od 19 do 40 godina, od kojih je 19 bilo žena.

Dva eksperimenta za učesnike

Svi su učestvovali u dva eksperimenta, razdvojena razmakom od oko 10 dana – jednom kada su bili naspavani, a drugi put kada su bili neispavani.

Polovina je prvo imala “odmorni” test, dok su ostali počeli sa uskraćenim snom.

Odmorni ispitanici spavali su između 6,5 i devet sati kod kuće, dok su neispavani učesnici držani budnima cijelu noć u laboratoriji.

Ujutro, prije svake probe, istraživači su im stavili EEG kape za mjerenje moždanih talasa pomoću elektroda, dok su istovremeno prolazili kroz skeniranje magnetnom rezonancom radi praćenja protoka krvi i CSF-a u mozgu.

Uređaji za praćenje očiju mjerili su veličinu zenica.

Učesnici su zatim radili zadatke koji su testirali njihovu vizuelnu i auditivnu pažnju: pritiskali su dugme čim bi vidjeli sliku ili čuli zvuk.

Osim toga, istraživači su prikupili podatke o osnovnoj moždanoj aktivnosti dok su učesnici 25 minuta mirno sjedeli bez zadataka.

Sporije reakcije neispavanih

Kao što se i očekivalo, neispavani učesnici su sporije reagovali i češće propuštali signale nego kada su bili odmorni.

Ipak, tim je bio iznenađen ogromnim talasima CSF-a kod iscrpljenih pojedinaca, praćenim obrascima sporih moždanih talasa, što se inače javlja samo tokom ne-REM faze sna.

Konkretno, obrasci su podsjećali na prelaz iz faze N1 u N2, prve dve od tri faze ne-REM sna kroz koje ljudi prolaze tokom spavanja.

“Ovo je bilo nešto što smo ranije vidjeli samo u snu, nikada dok su ljudi budni”, rekla je Luisova.

Protok CSF-a bio je usko povezan s promjenama u veličini zenica – veliki ulaz tečnosti uslijedio bi nakon širenja zenica, a izbacivanje nakon njihovog sužavanja.

Šta znače prekidi pažnje?

Ova veza bila je izraženija kod neispavanih učesnika, što može ukazivati na to da tjelesni cirkulatorni sistem ima ulogu u ovom procesu, napisali su autori.

Talasi CSF-a poklapali su se sa trenucima kada su se učesnici “isključili”, odnosno prestali da obraćaju pažnju na zadatak.

“Kada vam pažnja popusti… tada dolazi do ispiranja tečnosti iz mozga, a kada ponovo uspostavite pažnju i počnete da reagujete na stimuluse, tečnost se vraća u mozak”, objasnio je Zinong Jang, vodeći autor studije i neurolog na MIT-u.

Luisova je rekla da su “to stvari koje obično ne povezujemo, naša sposobnost da obratimo pažnju na svijet i osnovni protok tečnosti u mozgu.

Istraživači smatraju da obrasci koje vide možda odražavaju prelazak neispavanog mozga u stanje slično snu, iako je osoba još budna.

Ti prekidi pažnje označavaju početak ovih procesa sličnih snu, ali se prekidaju prije nego što bi nastupio pravi san.

Za sada, međutim, nije jasno koji je funkcionalni razlog za tako velike promjene u protoku krvi.

Buduća istraživanja mogla bi ispitati da li i kako ovi obrasci utiču na uklanjanje toksičnih metaboličkih otpadnih materija iz mozga, dodali su autori. (Izvor:RTS/Live Science).