Novo istraživanje u kvantnoj fizici dovodi u pitanje ono što mislimo da znamo o smrti i samoj stvarnosti, a teorija koja dobija sve veću pažnju – biocentrizam – tvrdi da život i svijest nisu slučajan rezultat kosmosa, već njegov temelj, piše nultatacka.rs.

Prema ovom gledištu, smrt možda nije kraj.

Umjesto toga, može predstavljati prelaz svijesti u novo stanje, oblikujući se kroz posmatrača i odvijajući se unutar ogromnog multiverzuma. Jednostavno rečeno, ono što nazivamo “stvarnošću” može biti duboko povezano s načinom na koji to percipiramo.

Biocentrizam dobija podršku iz neobičnih, ali dobro dokumentovanih kvantnih efekata, poput isprepletenosti, efekta posmatrača, pa čak i retrokauzalnosti, gdje čestica izgleda utiče na prošle događaje. Ovi eksperimenti ukazuju na svemir u kojem svijest igra ključnu ulogu u oblikovanju stvarnosti.

Ako je ova teorija tačna, smrt možda nije krajnja tačka, već prelaz u drugu verziju postojanja – izvan vremena i prostora, u multiverzumu gdje sve mogućnosti postoje paralelno.

Iako je još uvijek kontroverzna, ova ideja sve više privlači pažnju naučnika i filozofa kao novi način razmišljanja o životu, svijesti i onome što se događa nakon smrti.

Biocentrizam tvrdi da je život – bilo ljudski, životinjski, biljni ili čak mikroorganizmi – središnja mjera vrijednosti u svemiru. Za razliku od antropocentrizma (koji daje prednost ljudima) ili ekocentrizma (koji naglašava ekosiszteme u cjelini), biocentrizam se fokusira na pojedinačne žive organizme.

Popularisao ga je američki naučnik Robert Lanza u svojoj knjizi Biocentrism: How Life and Consciousness are the Keys to Understanding the True Nature of the Universe (2009).

Lanza predlaže da je svijest ključna za postojanje svemira, sugerišući da je život (i svijest koja iz njega proizlazi) temelj stvarnosti, a ne samo fizički zakoni.