Hemijski tragovi u drevnim kristalima cirkona upućuju na to da su meteorski udari, izazvani prolascima Sunčeva sistema kroz spiralne krakove Mliječnog puta, igrali presudnu ulogu u oblikovanju kontinentalne kore i uslovavjeta pogodnih za život. Ovo su pokazala nova istraživanja australijskih naučnika.

Studija objavljena u časopisu Physical Review Research otkriva da kristali cirkona u Zemljinoj kori bilježe ritam sudara s nebeskim tijelima kroz milijarde godina. Istraživači su pokazali da se hemijske promjene u tim mineralima podudaraju s razdobljima kada je naš Sunčev sistem prolazio kroz spiralne krakove Mliječnoga puta, regije gdje je gustoća zvijezda i gasa znatno veća nego drugdje u galaksiji.

Cirkoni su sitni, ali izuzetno postojani minerali koji mogu opstati milijarde godina bez gubitka hemijskog potpisa. Upravo zbog te trajnosti smatraju se jednim od najpouzdanijih arhiva Zemljine rane istorije.

Sudari velikih tijela s površinom Zemlje su oslobađali ogromne količine energije. Takvi događaji uzrokovali su topljenje djelova kore i stvaranje različitih tipova magme, s hemijskim sastavima koji su postajali sve složeniji. Posebno je značajno da su u područjima bogatim vodom ti procesi mogli podstaći geohemijske reakcije koje su stvorile povoljne uslove za nastanak i razvoj života.

Prema autorima, upravo su ovakvi udari mogli biti ključni u oblikovanju prvih stabilnih djelova kontinentalne kore, temelja na kojem se razvila dalja geološka i biološka istorijat planete.

“Naša istraživanja pokazuju da Zemljina evolucija ne može biti objašnjena isključivo unutrašnjim procesima. Moramo je posmatrati u kontekstu galaktičkog okruženja”, kaže profesor Kirkland, prtenosi portal kozmos.hr.