Ekstremne vremenske prilike nepovoljno utiču na mentalno zdravlje i izvještaji i studije pokazuju da toplotni talasi povećavaju broj hospitalizacija osoba sa mentalnim poremećajima, hitnih psihijatrijskih posjeta i poziva na telefonskim linijama za pomoć mentalnom zdravlju.

Takođe se povećava stopa samoubistava i za vrijeme velikih vrućina je tri puta veća mogućnost smrti osobe sa problemima mentalnog zdravlja. Istovremeno se javlja i novi izazov mentalnom zdravlju – klimatska anksioznost, javlja Beta.

„Ljudi sa mentalnim i poremećajima ponašanja, kao što su depresija, bipolarni poremećaj, šizofrenija ili razvojni poremećaji, imaju veći rizik za pogoršanje zdravlja (u ekstremnim vremenskim prilikama)“, rekla je za briselski portal Euraktiv menadžerka programa u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji Dorota Jarosinska.

Portal piše da su, pored vrućine, klimatske promjene donijele klimatsku anksioznost odnosno strah povezan sa neizvjesnošću oko budućnosti zbog promjena klime.

Francuska Agencija za ekološku tranziciju prvi put je ove godine mjerila klimatsku anksioznost i utvrdila da pogađa 10,5 miliona građana ili 15 odsto populacije Francuske.

I dok klimatske promjene utiču na živote svih, oni koji se bore sa lošim mentalnim zdravljem, a to je 84 miliona od 450 miliona građana EU, nesrazmjerno su pogođeni. A taj broj ne uključuje one koje muči klimatska anksioznost.

Studije pokazuju da prenaseljeni stanovi, nedostatak klimatizacije, kao i zelenih površina, u kombinaciji sa toplotnim talasima povećavaju napetost i frustraciju, čak i vode do porasta kriminala.

Vrućine su generalno povezane i sa povećanjem agresivnog ponašanja i rastom broja zabilježenih slučajeva porodičnog nasilja, naveo je Euraktiv.