Evropska unija najavila je da će formirati hitne zalihe ključnih sirovina i kompleta za sanaciju kablovskih veza, usljed sve veće zabrinutosti zbog ranjivosti Unije na moguće napade.

„EU se suočava sa sve složenijim i pogoršanim bezbjednosnim okruženjem, obilježenim rastućim geopolitičkim tenzijama, oružanim sukobima, sve izraženijim efektima klimatskih promjena, degradacijom životne sredine, kao i hibridnim i sajber prijetnjama“, navodi se u nacrtu dokumenta u kojem se definiše strategija formiranja strateških zaliha, a koji je imao uvid Financial Times.

Zemlje članice trebalo bi da usklade rezerve hrane, ljekova, pa čak i nuklearnog goriva, saopštila je Evropska komisija. Takođe se najavljuje ubrzanje uspostavljanja centralnih zaliha na nivou EU za proizvode poput modula za sanaciju kablova – kako bi se omogućio brz oporavak u slučaju prekida energetskih ili optičkih veza – i sirovina poput rijetkih zemalja i trajnih magneta, koji su ključni za energetske i odbrambene sisteme.

Više incidenata potencijalne sabotaže podvodnih komunikacionih kablova i gasovoda u proteklim godinama izazvalo je zabrinutost u vezi sa ranjivošću ključne infrastrukture.

Ova strategija dio je šire inicijative EU za jačanje bezbjednosti i otpornosti Unije od 27 članica. Prošlog mjeseca, njemački načelnik generalštaba Karsten Brojer upozorio je da bi Rusija mogla napasti neku od članica EU u naredne četiri godine.

Rizici su dodatno pojačani aktivnostima haktivista, sajber kriminalnih grupa i struktura koje podržavaju države, navodi se u dokumentu.

Evropska unija je, prema analizi, osjetljivija na klimatske promjene od mnogih drugih regiona, jer se evropski kontinent zagrijeva duplo brže od globalnog prosjeka. Požari na Kritu ove nedjelje natjerali su oko 5.000 ljudi na evakuaciju.

U izvještaju koji je za EU naručila u oktobru prošle godine, bivši predsjednik Finske Sauli Ninisto poručio je da se bezbjednost mora posmatrati kao „javno dobro“ i pozvao na kulturu pripravnosti.

Govoreći o formiranju zaliha, on je istakao da Brisel treba da „definiše ciljeve kako bi se obezbijedio minimalni nivo pripravnosti u različitim kriznim scenarijima – uključujući oružanu agresiju ili ozbiljne poremećaje u globalnim lancima snabdijevanja“.

U martu je EU preporučila domaćinstvima da imaju osnovne rezerve koje bi im omogućile da prežive najmanje 72 sata u vanrednoj situaciji.

Unija već posjeduje flotu protivpožarnih aviona i helikoptera, letjelicu za medicinsku evakuaciju, kao i opremu poput mobilnih bolnica i osnovnih medicinskih potrepština u 22 zemlje članice, kao dio mehanizma za hitne intervencije u slučaju prirodnih katastrofa.

Komisija je, međutim, najavila da će uspostaviti „mrežu za strateške zalihe“ kako bi poboljšala koordinaciju među državama članicama. U dokumentu se navodi da postoji „ograničeno zajedničko razumijevanje o tome koje su osnovne zalihe neophodne za pripravnost u brzo mijenjajućem bezbjednosnom okruženju“.

Planira se i sastavljanje redovno ažuriranih lista prioritetnih zaliha, prilagođenih po regionima i vrstama potencijalnih kriza. Takođe se predlaže jače uključivanje privatnog sektora, uz moguće poreske olakšice kao podsticaj za formiranje zaliha, piše Seebiz.

EU bi takođe trebalo da razvija saradnju sa saveznicima kroz „zajedničko skladištenje“ i bolju koordinaciju upravljanja resursima i infrastrukturom sa dvostrukom namjenom – u saradnji sa NATO-om.

Pitanje ulaganja u strateške zalihe razmatraće se i u okviru nacrta novog višegodišnjeg budžeta EU, koji bi trebalo da bude predstavljen krajem mjeseca.

Nacrt dokumenta biće objavljen naredne nedjelje i moguće je da će do tada pretrpjeti određene izmjene.