Deklaracija iz Odese, koju je potpisao i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović

by | jun 11, 2025 | Novosti | 0 comments

Sputnjik na srpskom jeziku ekskluzivno objavljuje tekst deklaracije koja je usvojena u Odesi na 4. Samitu Ukrajina-Jugoistočna Evropa

“Mi, predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski i predsjednica Republike Moldavije Maja Sandu, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, predsjednik Rumunije Nikušor Dan, premijer Republike Bugarske Rosen Željaskov, premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković, premijer Grčke Republike Kirijakos Micotakis, predsjednica Parlamenta Republike Albanije Elisa Spiropali, prvi zamjenik predsjednika Vlade i ministar životne sredine I prostornog planiranja Republike Sjeverne Makedonije Izet Medžiti, zamjenica premijera i ministarka spoljnih i evropskih poslova Republike Slovenije Tanja Fajon, okupili smo se 11. juna 2025. godine u Odesi, Ukrajina, po četvrti put u formatu Samita Ukrajina –Jugoistočna Evropa.

Naš današnji rad nadovezuje se na razmatranja i zaključke prethodnih samita Ukrajina – Jugoistočna Evropa, održanih u Atini, Grčka, 21. avgusta 2023. godine, Tirani, Albanija, 28. februara 2024. godine i Dubrovniku, Hrvatska, 9. oktobra 2024. godine.Tokom samita, bavili smo se širokom agendom za jačanje regionalne bezbjednosti, uključujući, ali ne ograničavajući se na region Crnog mora, otpornost i saradnju. Prioriteti su uključivali bezbjednost, sprečavanje hibridnih prijetnji, trgovinu, energetsku bezbjednost, razminiranje, oporavak Ukrajine, humanitarnu pomoć i rehabilitaciju – posebno za ukrajinske veterane i djecu pogođene ruskom agresijom protiv Ukrajine. Danas, kao učesnici samita, izdajemo sledeću deklaraciju:

1. Prošlo je 1.204 dana otkako je Rusija pokrenula svoju nezakonitu, ničim izazvanu i neopravdanu vojnu invaziju punih razmjera na Ukrajinu, nastavljajući svoju oružanu agresiju protiv Ukrajine od 2014. godine. Najoštrije osuđujemo brutalni ruski rat protiv Ukrajine. To predstavlja težak zločin protiv ukrajinskog naroda, očigledno kršenje međunarodnog prava – uključujući Povelju UN – i ozbiljnu prijetnju miru, bezbjednosti i stabilnosti, širom šireg evropskog kontinenta i globalno.

2. Priznajemo i podržavamo napore Ukrajine da pronađe diplomatski put ka obnavljanju sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira. U tom smislu, ponovo potvrđujemo našu nepokolebljivu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine u okviru njenih međunarodno priznatih granica, uključujući teritorijalne vode, i ponovo potvrđujemo našu posvećenost pružanju sveobuhvatne i održive podrške Ukrajini i njenom narodu koliko god je potrebno.

3. Pozivamo međunarodnu zajednicu da intenzivira svoju podršku Ukrajini u njenoj borbi da odbrani svoju slobodu, nezavisnost i teritorijalni integritet. Istovremeno, pozivamo sve nacije da se uzdrže od pružanja bilo kakvog oblika materijalneili druge pomoći ratnim naporima Rusije. Podvlačimo važnost usklađivanja sa odlukama i mjerama Zajedničke spoljne i bezbjednosne politike Evropske unije.

4. Potpuno povlačenje ruskih snaga i opreme sa cijele ukrajinske teritorije, prekid neprijateljstava i rata u cjelini, i potpuno vraćanje međunarodno priznatih granica Ukrajine su neophodni uslovi o kojima se ne može pregovarati za sveobuhvatan, snažan i trajan mir.

5. Naglašavamo strateški značaj Crnog mora za evropsku i globalnu bezbjednost, uključujući bezbjednost hrane, i posvećujemo se jačanju regionalne pomorske saradnje, pomorske bezbjednosti, povezanosti, bezbjednosti, slobode plovidbe i zaštite kritične infrastrukture.

6. Buduće članstvo Ukrajine, Republike Moldavije i naših partnera iz jugoistočne Evrope u EU je od vitalnog značaja za dugoročnu stabilnost, bezbjednost i prosperitet regiona i Evrope u cjelini.

7. Članstvo u NATO-u ostaje najbolja bezbjednosna opcija za Ukrajinu. Potvrdili smo našu podršku evroatlantskim težnjama partnera u regionu. Podržavamo Ukrajinu na njenom nepovratnom putu ka punoj evroatlantskoj integraciji, uključujući članstvo u NATO-u. Politika otvorenih vrata, utvrđena članom 10 Sjevernoatlantskog ugovora, jedna je od glavnih snaga NATO-a. Ni Rusija niti bilo koja druga država koja nije članica NATO-a nemaju pravo veta na proširenje Alijanse. U tom smislu, u potpunosti podržavamo pravo Ukrajine da sama bira svoje bezbjednosne aranžmane i odlučuje o svojoj budućnosti, bez spoljašnjeg…

8. Osuđujemo ratne zločine i zločine protiv čovječnosti koje su počinile ruske oružane snage i druge vojne formacije u i protiv Ukrajine, uključujući namjerne, nesrazmjerne i neselektivne oružane napade i napade dronovima i raketama na civilno stanovništvo i kritičnu civilnu infrastrukturu Ukrajine, kao i prisilnu deportaciju hiljada ukrajinskih civila — uključujući djecu — sa privremeno okupiranih teritorija Ukrajine u Rusku Federaciju.

9. Ponovo potvrđujemo važnost efikasnih i nezavisnih istraga ruskih ratnih zločina protiv Ukrajinaca i drugih zločina počinjenih u ili protiv Ukrajine i izvođenja počinilaca pred lice pravde. Pored toga, podržavamo međunarodne napore za osnivanje specijalnog tribunala za zločin agresije protiv Ukrajine, koji je počinila Ruska Federacija.

10. Naglašavamo važnost bezbjednosti hrane. Ukrajinski poljoprivredni proizvodi moraju se slobodno i bezbjedno isporučivati na svjetska tržišta. Stoga, od suštinskog su značaja bezbjedna, nesmetana komercijalna plovidba i pristup ukrajinskim lukama Crnog mora i Azovskog mora. Bezbjednost hrane ne smije se koristiti kao oružje. Ponovo ističemo značaj razminiranja kao početne tačke za oporavak i obnovu Ukrajine i pozdravljamo napore koje preduzimaju priobalne države u tom pogledu. Napadi Rusije na trgovačke brodove, civilne luke i povezanu infrastrukturu, kao i kršenje suverene teritorije drugih zemalja, uključujući vazdušni prostor, su neprihvatljivi.

11. Ukrajinska energetska infrastruktura i dalje pati od namjernih i sistematskih napada Rusije. Razgovarali smo o načinima za povećanje naše podrške, uključujući mobilizaciju privatnog sektora radi obezbjeđivanja neophodne opreme i finansiranja. Takođe smo naglasili važnost poboljšane regionalne koordinacije i snažnih elektroenergetskih interkonektora kako bi se ublažio uticaj ovih napada i ojačala regionalna energetska bezbjednost.

12. Podstičemo međunarodnu zajednicu da održi i dodatno pojača sankcije protiv Ruske Federacije u bankarskom i energetskom sektoru, posebno u vezi sa ograničenjima cijena nafte i ruskom „flotom u sjenci“ kako bi se agresoru oduzeli resursi potrebni za nastavak agresije protiv Ukrajine, kao i da se preduzmu mjere za sprječavanje zaobilaženja sankcija. Rusija mora da bude odgovorna i da plati punu nadoknadu za svoj nezakoniti agresijski rat protiv Ukrajine. Ruska imovina u svim mogućim oblicima igra konstruktivnu ulogu u oporavku Ukrajine u skladu sa odredbama međunarodnog prava.

13. Potvrđujemo našu namjeru da razvijamo i jačamo prijateljske odnose u oblastima ekonomske saradnje i trgovine i da radimo na daljem unapređenju trgovine i ekonomske integracije unutar regiona i između regiona i EU, nakon efikasnog uključivanja pravnih tekovina EU i slobodne trgovine između zemalja koje nisu članice EU.

14. Obavezujemo se da ćemo doprinijeti tekućem i poslijeratnom oporavku i obnovi Ukrajine. To uključuje angažovanje svih relevantnih zainteresovanih strana — međunarodnih finansijskih institucija, privatnih kompanija, lokalnih zajednica i drugih partnera — kako bi se obezbijedile investicije, stručnost i finansijska podrška neophodna za izgradnju prosperitetne budućnosti za Ukrajinu. Zemlje jugoistočne Evrope trebalo bi da igraju ključnu ulogu u procesu obnove Ukrajine.

15. Potvrđujemo našu posvećenost unapređenju saradnje i koordinacije u humanitarnom sektoru kroz sprovođenje ciljanih inicijativa, posebno u programima usmjerenim na zdravlje i rehabilitaciju veterana i ranjivih grupa pogođenih oružanom agresijom Rusije protiv Ukrajine. U tom kontekstu, Međunarodna konferencija o rehabilitaciji i reintegraciji veterana, koja će se održati u Hrvatskoj u oktobru 2025. godine, biće od posebnog značaja.

16. Naglašavamo ključni značaj saradnje u sajber bezbjednosti i u sprječavanju nezakonitog i hibridnog miješanja u izborne procese suverenih država, uključujući i dezinformacije i manipulaciju i miješanje stranih informacija. Ističemo ključnu ulogu podrške EU usmjerene na jačanje demokratskih procesa i suprotstavljanje stranom miješanju, takođe i u zemljama kandidatima. Upozoravamo da je svako miješanje – direktno i indirektno – u ustavne ili izborne procese suverene države nedopustivo. Takve akcije predstavljaju teško kršenje međunarodnog prava i predstavljaju ozbiljnu prijetnju demokratskim vrijednostima, principima i procesima širom regiona.

17. Strane potvrđuju važnost međusobnog olakšavanja razmjene informacija i iskustava u suprotstavljanju sajber napadima tokom hibridnog ratovanja, kao i preporuke o jačanju zaštite informacionih i komunikacionih sistema, uzimajući u obzir sopstveno iskustvo u suzbijanju zlonamjernih sajber operacija.

18. U tom smislu, slažemo se da zajednički radimo na sprječavanju hibridnih prijetnji i da održimo sledeći sastanak u Odesi zemalja – potpisnica ove Deklaracije na nivou relevantnih agencija.

19. Slobodna, mirna i prosperitetna Evropa je nemoguća bez slobodne, mirne i prosperitetne Ukrajine. Učesnici samita Ukrajina–Jugoistočna Evropa u Odesi ostaju odlučno posvećeni ovoj viziji”.

0 Comments

Submit a Comment