Smanjenje Kaspijskog jezera nije nova tema u Euroaziji, ali zvona za uzbunu zvone mnogo glasnije posljednjih godina. Ovo pitanje posebno prevladava u Kazahstanu, gdje počinje poprimati oblik inicijativa poznata kao “Spasimo Kaspijsko more”, koju vodi Vadim Nee, odvjetnik za okoliš i predsjednik Socio-ekološkog fonda.

Nee je nedavno tužio kazahstansku vladu, točnije Ministarstvo energetike, zbog nespremnosti da podijeli detalje dvaju sporazuma o podjeli proizvodnje i jednog ugovora o koncesiji koji se odnose na tri najveća naftna polja u Kazahstanu, Karačaganak, Kašagan i Tengiz. Nee posebno traži klauzule o zaštiti okoliša u sporazumima, budući da građani Kazahstana imaju zakonsko pravo tražiti pristup takvim informacijama, rekao je za bne IntelliNews u intervjuu.

Tri naftna polja, koja se nalaze uz ili na (platforme) Kaspijskom jezerou i kojima upravlja konzorcij tvrtki predvođen Zapadom, čine veliku većinu proizvodnje nafte u Kazahstanu. Gospodarstvo zemlje, iako je u fazi diverzifikacije, i dalje se uvelike oslanja na izvoz nafte.

Trenutačno je Neeova inicijativa uglavnom usmjerena na Kazahstan, iako shvaća da bi, dugoročno gledano, morala uključiti i druge kaspijske obalne države. Ostale takve države su Azerbajdžan, Rusija, Turkmenistan i Iran. “Nadamo se da će ova inicijativa barem predstavljati neophodan mali korak kako bismo situaciju učinili transparentnijom barem na razini Kazahstana”, rekao je Nee. “Pokušavamo uključiti sve zemlje Kaspijskog mora u dijalog”, istaknuo je Nee.

“Zato nam je cilj [eventualno] uključiti se i u međunarodnu prekograničnu suradnju.” “Rusija i Iran bit će veliki izazov za nas i za [kazahstansku] vladu [s kojim ćemo se pozabaviti pitanjem očuvanja Kaspijskog mora],” rekao je. Uistinu, doprinos Kazahstana smanjenju Kaspijskog mora može biti relativno mali u usporedbi s doprinosom Rusije, odakle izvire najvažnija rijeka koja teče u Kaspijsko more. Ali to je timski rad koji bi od obje nacije zahtijevao akciju i odgovornost.

Zbog čega kopni Kaspijsko jezero?

Kaspijsko jezero se često naziva i morem. Kao prvo, slano je. Kao drugo veliko je i duboko preko 1000 metara. Na njemu se izmjenjuju plima i oseka, valovi. Zbog povijesne i strateške važnosti, Grci i Perzijanci su ga nazivali “Hirkanski ocean”. Ipak, zatvorena je površina vode koja nije povezana s drugim morima i oceanima.

Prema Ministarstvu ekologije Kazahstana, more je izgubilo više od 22 000 četvornih kilometara površine od 2006. godine. Više od polovice tog gubitka dogodilo se uz sjevernu obalu Kazahstana, gdje je povlačenje vodene linije pretvorilo nekadašnje morsko dno u pustinju i nasukalo nekoć prometne ribarske luke.

Razina mora trenutno je otprilike 29 metara ispod globalne razine mora, što je pad od 28 metara u odnosu na prije deset godina. Prognoziranje prema modelima znanstvenika sa Sveučilišta u Bremenu pokazuje da bi jezero moglo opasti za dodatnih osam do 30 metara do 2100. prema scenarijima srednje do visoke emisije CO2. Čak i prema konzervativnim projekcijama, očekuje se gubitak od pet do deset metara, što bi izbrisalo više od 100.000 četvornih kilometara s površine Kaspijskog mora – što je jednako veličini Islanda.

Uzroci su dvojaki: rastuće regionalne temperature povećavaju isparavanje, dok dotok rijeka opada zbog regulacije i preusmjeravanja vode uzvodno. Kaspijsko more, je zapravo jezero i, za razliku od oceana i mora, nije povezano s globalnim hidrološkim sustavom. U potpunosti se oslanja na osjetljivu ravnotežu dotoka rijeke i isparavanja. Kako se uzvodna potrošnja intenzivira i klimatski obrasci mijenjaju, neravnoteža će nastaviti rasti.

Više od 80% dotoka Kaspijskog mora dolazi iz rijeke Volge, koja je opsežno pregrađena i regulirana duž svog toka u Rusiji. Ove strukture, prije svega brane, koje se broje u desecima, zadržavaju znatne količine vode za hidroenergiju, navodnjavanje i industrijsku upotrebu prije nego što rijeka dosegne svoju deltu u regiji Astrakhan. Dodatni izljevi kroz kanal Volga-Don dodatno smanjuju količinu vode koja je dostupna Kaspijskom bazenu.

Dominira voda iz Volge

Prema članku koji je 2023. objavio Central Asia-Caucasus Institute (CACI), “oko 130 rijeka ulijeva se u Kaspijsko jezero, međutim, u ‘uzvodnom’ dijelu ovog jezera oko 80 posto vode dolazi iz rijeke Volge, najduže rijeke u Europi. U članku se navodi da je “proteklih godina Rusija izgradila 40 brana na rijeci Volgi, a još 18 brana je u fazi proučavanja i izgradnje”.

Drugi najveći doprinositelj Kaspijskom moru, rijeka Ural, s izuzetkom neuobičajene poplave 2023., također bilježi stalni pad reguliranog protoka vode. Zanimljivo, Nee vjeruje da se u Rusiji posljednjih godina nisu dogodile veće infrastrukturne promjene koje bi ugrozile količinu vode u Kaspijskom jezeru. “Rusija nije izgradila nikakve nove rezervoare vode duž rijeke Volge posljednjih godina”, rekao je Nee za bne IntelliNews. “Promjene u oborinama dovele su do manjeg protoka rijeke iz Volge. Ali to je pitanje klimatskih promjena.” Bez obzira na to, mnoga izvješća pokazuju suprotno.

Od 2022. Rusija je proširila navodnjavanje duž sliva Volge u nastojanju da potakne domaću proizvodnju žitarica. Povećano korištenje rijeke Volge za poljoprivredne potrebe potaknuto je ruskom invazijom na Ukrajinu i posljedičnim sankcijama Moskvi, što je dovelo do poremećaja u trgovini i ograničenja uvoza hrane. Zaur Shiriyev, znanstvenik u Carnegie Russia Eurasia Center, primijetio je u članku koji je objavila Carnegie Endownment da su ove promjene povećale potražnju za vodom uzvodno, ograničavajući otjecanje u Kaspijsko more. Štoviše, rusko vojno korištenje Kaspijskog mora također vjerojatno pridonosi ekološkoj šteti, napisao je Shiriyev. Ruska Kaspijska flotila lansirala je projektile s mora i koristila ga kao tranzitnu rutu za pomorska sredstva (preko kanala Volga-Don) tijekom rata. Ta je militarizacija izazvala zabrinutost za okoliš – na primjer, nepotrošeno raketno gorivo iz projektila potencijalno zagađuje more. Kaspijski susjedi nisu bili voljni suočiti se s Rusijom oko ovih pitanja s obzirom na geopolitičku klimu.

Ekološke posljedice sve su vidljivije. Od 2020. uz kazahstanske i ruske obale dogodilo se nekoliko slučajeva masovnog pomora kaspijske medvjedice— vrste koja je endem u tom jezeru. Dok istrage traju, znanstvenici su povezali odumiranje s povišenom temperaturom vode i padom razine kisika. Porast slanosti u plitkim zonama i gubitak staništa također ugrožavaju mrijestilišta riba i bioraznolikost močvarnih područja.

Izazovi za luke

Pad razine vode također preoblikuje obalnu infrastrukturu.  Kazahstanska luka Aktau suočila se s navigacijskim izazovima jer se obala povlači, dok je Azerbajdžan izvijestio o poteškoćama u održavanju pune operativnosti lučkog kompleksa Baku. Prijevoznici su počeli raditi na jaružanju kako bi se prilagodili sve plićim vodama. Kako se izloženo morsko dno širi, raste zabrinutost zbog širenja oluja sa slanom prašinom, koje predstavljaju rizik za zdravlje i poljoprivredu u unutrašnjosti.

“Sada kada Kaspijsko more postaje sve pliće, oni pokušavaju izvesti radove jaružanja u lukama Aktau i Kuryk. Imaju za cilj produbiti kanal koji prolazi kroz plitke dijelove kako bi se brodovima olakšao prolaz iz Aktaua i Kuryka u dijelove mora pod kontrolom Azerbajdžana i Rusije.Radovi jaružanja dodatno bi pridonijeli gubitku razine vode”, tvrdi Nee.

Radovi jaružanja povezani su s Transkaspijskim međunarodnim trgovačkim putem (TITR), također poznatim kao Srednji koridor, koji povezuje Kinu s Europom preko Kaspijskog mora. Važnost rute počela je rasti nakon međunarodnih sankcija Rusiji. Belgijska inženjerska grupa Jan De Nul najavila je završetak radova jaružanja u luci Kuryk, izvijestio je PortNews 28. travnja. Projekt je uključivao produbljivanje pristupnog kanala i bazena za okretanje za prihvat velikih brodova za prijevoz žitarica i brodova za dovod kontejnera, što je omogućilo kritičnu sigurniju plovidbu i poboljšanu alternativu koridorima koji idu kroz Rusiju.

Dok bi se netko nadao da će koristi od jaružanja nadmašiti neizbježni doprinos gubitku vode, ukupni gubitak vode zbog svih faktora zajedno vjerojatno će naštetiti održivosti Srednjeg koridora. Shiriyev je sugerirao da pad razine vode prijeti gospodarskom potencijalu trgovačkog puta. “Pad razine vode utječe na svaki aspekt života, pomorsku industriju i ekologiju regije, prijeteći dugoročno učinkovitosti i gospodarskom potencijalu Srednjeg koridora”, napisao je.

Još jedan manji doprinos gubitku razine vode u Kaspijskom moru u nadolazećim godinama može se očekivati ​​od projekta “zelene” energije vodika koji treba zadovoljiti energetske potrebe EU-a. “Projekt EU-a koji predviđa da Kazahstan proizvodi zeleni vodik za energetske potrebe Europe također će dovesti do određenog gubitka količine vode u Kaspijskom moru, budući da će se proizvodnja vodika oslanjati na vodu iz Kaspijskog mora”, rekao je Nee, napominjući da količina vjerojatno neće biti previše značajna.

Ipak, svaki centimetar je bitan jer se kazahstanski naftni sektor i dalje oslanja na projekte desalinizacije i preusmjeravanja rijeke za potrebe vode u industriji.

Ista sudbina kao Aralskog jezera?

Dugoročne projekcije su jasne. Istraživači procjenjuju da bi, ako se sadašnja putanja nastavi, sjeverni dio Kaspijskog mora – koji je najplići – mogao gotovo u potpunosti presušiti unutar nekoliko desetljeća. Dokument iz 2020. u časopisu Nature Communications Earth & Environment upozorava da se močvare od međunarodne važnosti transformiraju do neprepoznatljivosti, zajedno s premještanjem regionalnog ribarstva i kolapsom lokalnih gospodarstava. Bez značajnih smanjenja u crpljenju vode i ponovne procjene industrijske i poljoprivredne upotrebe vode u Rusiji i Kazahstanu, istraživači kažu da će se smanjenje vode nastaviti – a uskoro bi moglo prijeći točnu gdje je proces nepovratan.

Kazahstan je već doživio “smrt” velike vodene površine, Aralskog jezera, tijekom sovjetske ere. Nekada treće najveće jezero na svijetu s površinom od 68 000 km2 (veće od Hrvatske), Aralsko jezero počelo se smanjivati ​​1960-ih nakon što su rijeke koje su ga hranile preusmjerene sovjetskim projektima navodnjavanja. Do 2007. jezero se smanjilo na 10% svoje izvorne veličine, podijelivši se na četiri jezera. I ona su pred umiranjem. Istočni bazen danas se zove pustinja Aralkum.

“Ne očekujemo baš situaciju kao s Aralskim jezerom za Kaspijsko more – u najgorem slučaju vjerojatno će Kaspijsko more biti segmentirano”, ocijenio je Nee. No, ni to nije bajna situacija. Kaspijsko more je ipak u nekim dijelovima i dublje od 1000 m, pa je riječ o zbilja velikoj zapremini vode.

Unatoč tome što Ministarstvo energetike nije odgovorilo Neeu, kazahstanski parlament održao je sastanak kako bi raspravio to pitanje, gdje je Nee sudjelovao u saslušanju i pohvalio vlasti što su ozbiljno shvatile problem. Ali vrijeme će pokazati jesu li takvi susreti samo za pokazivanje medijima i građanima.

Ovo ‘more’ polako nestaje: Uzroci, prognoze i geopolitički faktori