Autor: Branimir Jovanović, Bečki institut za međunarodne ekonomske studije

Trampove carine će pogoditi zapadni Balkan indirektno, kroz smanjeni izvoz u EU. Postojeći modeli sugerišu da će posljedice biti relativno blage, uz usporavanje rasta BDP-a za 0,4 do 0,9 procentnih poena. Međutim, trenutna situacija izgleda kao crni labud – nepredvidiv šok za koji standardni modeli nude ograničene smjernice – što znači da bi uticaj mogao biti mnogo veći. Šta god da se desi, vlade Zapadnog Balkana nisu nemoćne – one imaju i sredstva i odgovornost da djeluju i spriječe ozbiljnije posledice.

Koje su tarife dobile ekonomije Zapadnog Balkana i kako su one obračunate?

Carine koje je Donald Tramp uveo ekonomijama Zapadnog Balkana su se kretale u širokom rasponu: od 37% za Srbiju, 35% za Bosnu i Hercegovinu, 33% za Sjevernu Makedoniju, do 10% za Albaniju, Crnu Goru i Kosovo. Ironično, Srbija – koja planira da izgradi Trampov toranj u centru Beograda – dobila je najviše tarife u regionu od čovjeka kome namjeravaju da odaju počast.

Grafikon 1 / Carinske stope SAD za svaku od ekonomija Zapadnog Balkana

Metod korišćena za izračunavanje tarifa izazvala je značajne kritike od strane ekonomista. Formula je bila: trgovinski deficit SAD-a sa zemljom, podijeljen sa uvozom robe SAD iz zemlje, podijeljen sa 2. Nijedan trgovinski ekonomista ranije nije koristio ovaj pristup.

Prema američkim podacima, Sjedinjene Države imaju robni deficit sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Sjevernom Makedonijom. Stoga su ove tri zemlje pogođene visokim carinama. Preostale tri – Albanija, Crna Gora i Kosovo – više uvoze iz SAD nego što izvoze, pa su dobile minimalnu carinu od 10%.

Ali prema nacionalnim zavodima za statistiku Srbije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine, oni takođe više uvoze iz SAD nego što tamo izvoze. Što znači da su, koristeći Trampovu vlastitu formulu, trebali dobiti i stopu od 10%.

Ovo neslaganje proizilazi iz razlika između podataka o trgovini SAD-a i Balkana. Ovo nije neuobičajeno – veliki dio trgovinskih tokova između ovih ekonomija prolazi kroz treće zemlje, što postavlja pitanja o tome kako je takva indirektna trgovina klasifikovana na svakoj strani.

Koliko privrede Zapadnog Balkana izvoze u SAD i EU?

Ali carine koje su uvele SAD biće najmanji problem za ekonomije Zapadnog Balkana – jednostavno zato što je njihov izvoz u SAD ograničen. Čak i na Kosovu, koje ima najveći udio izvoza u SAD u odnosu na veličinu svoje privrede, ta cifra iznosi samo 1,1% BDP-a. U svim ostalim zemljama regiona američki izvoz čini manje od 1% BDP-a.

Grafikon 2 / Robni izvoz ekonomija Zapadnog Balkana u SAD i EU u 2023. (u % BDP-a)

Nasuprot tome, izloženost tržištu EU je daleko značajnija – i mnogo više zabrinjava. U Sjevernoj Makedoniji izvoz u EU dostiže skoro polovinu BDP-a. Bosna i Hercegovina i Srbija su tek neznatno „u boljem položaju“, a izvoz iz EU iznosi oko jedne četvrtine BDP-a. U Albaniji je ovo učešće oko 13%, dok je u Crnoj Gori i na Kosovu oko 3% BDP-a, što je i dalje mnogo više od njihovog izvoza u SAD.

To znači da će Zapadni Balkan osjetiti uticaj trgovinskog rata indirektno, kroz smanjenje izvoza u EU, čiji vlastiti izvoz očekuje pad zbog velike izloženosti američkom tržištu i novouvedenih američkih carina – od 25% na automobilski sektor, čelik i aluminijum, i 20% na ostalu robu.

Za proizvodne ekonomije – Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu – glavni kanal uticaja biće smanjeni izvoz robe u EU, posebno u automobilskoj industriji, koja je nedavno preuzela veliku ulogu u ovim ekonomijama.

Za ekonomije zavisne od turizma – Albaniju i Crnu Goru – trgovinski rat može rezultirati manjim brojem turista iz EU, jer se domaćinstva u zemljama EU suočavaju sa nižim prihodima i većom neizvjesnošću.

Za cio region, uključujući Kosovo, vjerovatan je treći kanal: pad SDI, vođen povećanom globalnom neizvjesnošću i pogoršanjem izgleda za investitore sa sjedištem u EU – koji su i dalje glavni izvor SDI u većem dijelu regiona.

Koliko će EU propatiti – i šta to znači za zapadni Balkan?

Ključno pitanje je, dakle, koliko će sama EU patiti od novouvedenih američkih carina. Kolege na mom institutu su nedavno izvršile niz simulacija – uključujući i ovu – i većina procjenjuje da je uticaj na BDP EU oko 0,4–0,5% godišnje. Drugim riječima, ako se u prethodnim prognozama očekivao rast BDP-a EU od 1,2% ove godine, nova procjena, s obzirom na trgovinski rat, bliža je 0,7%.

Šta to znači za zapadni Balkan? Da bih dobio grubu procjenu, izvršio sam jednostavnu linearnu regresiju, povezujući rast BDP-a u svakoj od privreda WB6 u posljednjih 25 godina sa rastom BDP-a EU. Rezultati (prikazani u tabeli 1) bili su iznenađujuće dosljedni: za pet od šest zemalja, koeficijent regresije je oko 0,8–0,9. To znači da kada se rast u EU uspori za 1 procentni poen, rast WB6 obično usporava za 0,8–0,9 procentnih poena.

Jedini izuzetak je Crna Gora, koja pokazuje znatno veću osjetljivost – sa koeficijentom od 1,9. To je zbog njene male veličine i velike zavisnosti o turizmu, što je čini posebno osjetljivom na vanjske šokove. Jasan primjer je pandemija COVID-19, kada je Crna Gora doživjela najoštriji pad BDP-a u Evropi. Dok je ekonomija EU pala oko 6% u 2020., a prosječna WB5 za oko 4%, crnogorski BDP pao je za 15%.

Tabela 1 / Odnos rasta na Zapadnom Balkanu i rasta u EU

	AL GDP	BA GDP	ME GDP	MK GDP	RS GDP	XK GDP
EU GDP	0.78***	0.91***	1.88***	0.71***	0.81***	0.78***
	(0.16)	(0.13)	(0.22)	(0.17)	(0.20)	(0.21)
Constant	2.95***	1.68***	0.23	1.54***	2.13***	3.26***
	(0.451)	(0.35)	(0.61)	(0.46)	(0.57)	(0.56)
Observations	25	25	25	25	25	24

Napomena: Rezultati jednostavnih linearnih regresija, regresije godišnjeg realnog rasta BDP-a u ekonomijama Zapadnog Balkana, na godišnji realni rast BDP-a u EU. Regresije su procijenjene u periodu 2000-2024.
*** označava značaj na nivou od 1% značaja.

Primjenjujući ove koeficijente na trenutni šok: ako se rast EU uspori za 0,5 procentnih poena zbog Trumpovih tarifa, onda se može očekivati ​​usporavanje Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije za oko 0,4 procentna poena. Crna Gora bi, međutim, mogla doživjeti usporavanje od skoro 0,9 procentnih poena.

Vidimo li crnog labuda?

Ovi efekti možda na prvi pogled ne izgledaju dramatično. Ali ključno je zapamtiti da su dostupne simulacije zasnovane na modelima, podacima i teorijama razvijenim tokom decenija trgovinske liberalizacije – perioda koji karakteriše porast globalne trgovine i smanjenje carina. Ono što sada vidimo je upravo suprotno. Trumpove tarife se stoga mogu posmatrati kao neka vrsta crnog labuda – vrlo neobičan šok za koji su naši postojeći alati slabo prikladni.

To takođe znači da su rizici jasno nagnuti na donju stranu. Stvarno usporavanje privrede moglo bi biti mnogo jače nego što sadašnji modeli sugerišu.

Prvi izvor rizika dolazi od odmazde trgovinskih partnera, prvenstveno Kine i EU. Kina je već odgovorila opštim carinama od 34% na američku robu. EU tek treba da reaguje, ali izvještaji sugerišu da je jak i koordiniran odgovor vjerovatan. Neki očekuju da reakcija EU neće biti ograničena na carine, već bi mogla biti usmjerena na velike firme uslužnog sektora u SAD, s obzirom na to da SAD izvozi daleko više usluga u EU nego što uvozi. Takav potez bi gotovo sigurno izazvao dalju eskalaciju od strane SAD – dalje podizanje carina i moguće preduzimanje drugih mjera. To bi zauzvrat moglo dovesti do nove runde kontramjera i Kine i EU.

Drugi, i možda više zabrinjavajući, izvor rizika leži izvan okvira tradicionalnih trgovinskih modela. Samo u prva dva dana nakon Trampove objave, američko tržište dionica izgubilo je oko 10 posto vrijednosti – najveći pad od pandemije COVID-19. U apsolutnom iznosu, samo 500 kompanija u S&P 500 indeksu izgubilo je preko 5 biliona dolara na tržišnoj vrijednosti – više od 20% američkog BDP-a. Ekonomisti sada sve više predviđaju da će SAD ove godine ući u recesiju.

Naravno, tržišta bi se mogla oporaviti u narednim danima – ili bi mogla pasti još više. Ali ono što ovo jasno ilustruje je neizvjesnost, promjenjivost i nepredvidljivost posljedica.

Grafikon 3 / S&P 500 indeks u dva dana nakon objave novih tarifa

Izvor: Njujork Tajms

Šta bi balkanske vlade trebale učiniti?

Već je postalo kliše, nakon toliko kriza u posljednjih nekoliko godina, citirati Čerčilovu rečenicu: “Nikada ne dozvolite da dobra kriza propadne”. Ali za vlade Zapadnog Balkana, ovaj trenutak bi zaista trebao poslužiti kao poziv na buđenje – prilika da se suoče i riješe neke od dugotrajnih strukturnih slabosti koje nastavljaju da njihove ekonomije čine ranjivim na vanjske šokove.

Prvo, vrijeme je da se smanji prekomjerna ovisnost o jednom tržištu ili jednoj industriji – čak i ako je to tržište EU ili je ta industrija automobilska. Diverzifikacija izvoznih destinacija, uključujući veći fokus na regionalne partnere, Bliski istok, Sjevernu Afriku i druga tržišta koja brzo rastu, mogla bi pružiti tampon u situacijama poput ove. Jednako je važna diverzifikacija u nove industrije – posebno one s većom dodanom vrijednošću i većom finalizacijom proizvoda, koje su obično manje osjetljive na globalne šokove.

Drugo, postojeći model rasta – koji se u velikoj mjeri oslanja na SDI i jeftinu radnu snagu – treba resetovati. Postoji hitna potreba za prelaskom na model vođen inovacijama, izgrađen na domaćim firmama, podržan koherentnom i proaktivnom industrijskom politikom.

Kratkoročno gledano, vlade moraju tražiti da pokrenu druge pokretače rasta, osim izvoza. To znači povećanje domaće potrošnje, na primjer kroz veće plate, i efikasnije korištenje fiskalne politike za povećanje javnih investicija, posebno u infrastrukturne projekte i projekte zelene tranzicije, koji mogu pružiti i kratkoročni podsticaj i dugoročnu otpornost.

Ova kriza je možda nastala daleko od Zapadnog Balkana, ali vlade Zapadnog Balkana nisu nemoćne – i zaista mogu učiniti mnogo da spriječe ratoborne slonove da im unište travu.

Prevod je uradio PCNEN.

Link na  verziju teksta na engleskom jeziku.

NAPOMENA: Ovaj tekst je objavljen u partnerstvu sa European fund for the Balkans – predstavništvo Network of European Foundations

Stavovi iznešeni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove redakcije portala PCNEN, što ne znači, nužno, da ne postoji podudarnost ili bliskost. Uredništvo PCNEN-a zadržava pravo da edituje komentare na tekst koji se postuju na portalu ili na PCNEN stranicama na društvenim mrežama Facebook i Twitter.