Uticaj Meseca je zgodna tema za izmišljanje raznih priča, preporuka i tumačenja. O tome postoji članak u timeaddate.com iz koga Astronomija.org.rs prenosi zanimljive detalje.

 Mjesec i ubistva 

Posmatrajući 6808 ubistva počinjenih u Finskoj između 1961. i 2014., istraživači su došli do iznenađujućih zaključaka. Utvrdili su da doista postoji povezanost između Mjesečevih mijena i ubistava, ali suprotno uvriježenom mišljenju, bilo je manje, a ne više ubistva u vrijeme punog Mjeseca. Ovo je bila relativno mala studija, tako da je to područje koje se dalje istražuje.

 Mjesec i spavanje 

Istraživanje takođe pokazuje da ljudi spavaju manje duboko tokom punog Mjeseca, s većim kašnjenjem ulaska u REM fazu sna. Jedna je studija pokazala da je ljudima trebalo u prosjeku pet minuta duže da zaspu, a spavali su 20 minuta manje za vrijeme punog Mjeseca.

 Kardio-vaskularni 

Postoje znaci da su neki ljudi mogli doživeti promjenu u kardiovaskularnim stanjima koje prouzrokuju Mjesečeve mijene. U studiji iz 2013. objavljenoj na web stranici američkog Nacionalnog instituta za zdravlje, autori su pretpostavljali da bi gravitaciona sila Mjeseca mogla zaista da utiče na naš kardiovaskularni sistem. I primijetili su da se fizička sposobnost ljudi povećala tokom razdoblja mladog i punog Mjeseca.

Niall McCrae, autor knjige Mesec i ludilo, ovako je to sažeo: “Možemo biti uvjereni da Mjesec većinu vremena nema primjetan uticaj na živote većine ljudi, ali ne možemo isključiti njegov moguć uticaj na elemente okoline čovjeka koji mogu uticati na naš san, raspoloženje i vitalnost.”

 Ludilo i dezinformacije 

Izvan nauke postoje rasprostranjena mišljenja o različitom uticaju Meseca na čoveka. Zbog toga je optuženi ubica u Engleskoj iz 18. vijeka mogao je tražiti blažu kaznu na osnovu ludila – ako je zločin počinjen za vrijeme punog Meseca.

 Glasine o uticaju Meseca 

Mnogi vjeruju da je loša ideja ići na operaciju kad je pun Mjesec. Ali sveobuhvatna studija objavljena u Journal of Anesthesiology koja je posmatrala 18.000 operacija na klinici Cleveland, fokusirajući se na određenu vrstu komplikacija, otkrila je da Mjesečeva mijena nema nikakav učinak na ishode.

A 2019., Times of India izvijestio je o lažnom lokalnom uvjerenju da je “jedenje tokom pomračenja Mjeseca štetno za zdravlje, … jer pomračenje dovodi do emisije jakih ultraljubičastih zraka, što utiče na kuvanu hranu jer je pripremljena s vodom, …koji kuvanu hranu pretvara u otrov .”

 Glavna uloga Meseca je u stvaranju 

Bez obzira utiče li Mjesec na ljudsko ponašanje u velikoj meri ili ne, glavna uloga našeg prirodnog satelita u omogućavanju života na Zemlji je neupitna.

Prije nekoliko milijardi godina, Mjesec je bio smješten mnogo bliže Zemlji, stvarajući plime koje su bile 1000 puta veće od onih koje vidimo danas. Ove ogromne plime su spirale  minerale s obalnih područja i prenosile ih u okeane, što je izgleda bio bitan korak u omogućavanju brzog razvoja života u vodi.

 Menstruacija 

Studija iz 2016. o 7,5 miliona ciklusa koju je sprovela Clue, aplikacija za praćenje menstruacije, tražila je vezu između Mjesečevih mijena i menstruacije, ali nikakva veza nije pronađena. “Vidjeli smo da datumi početka menstruacije padaju nasumično tokom mjeseca, bez obzira na mjesečeve mijene”, rekla je dr Marija Vlajić Wheeler, voditeljica studije.

 Godišnja doba 

Mjesečeva gravitacija pomogla je još od nastanka Mjeseca, prije 4,5 milijarde godina, da se Zemljina osa nagne na trenutnih 23,5°. Mjesec pomaže u održavanju ovog ugla, čime se klima na planeti stabilizuje.

 Ogromna snaga, snažna svjetlost i blagi potezi 

Mjesečeva gravitaciona sila, iako relativno slaba na površini Zemlje, moćnija je kada djeluje na ukupnu masu tela.

Zapravo, Mjesečeva gravitacija povlači Zemljinu koru nekoliko centimetara ka Mesecu. Naši okeani se uzdižu pri obali čak i po nekoliko metara (zavisno od konfiguracije terena). To snažno privlačenje rezultira trenutnom dužinom dana na Zemlji, stabilnim godišnjim dobima i okeanskim plimama.

A neki oblici života zavise od Mjesečevih faza zbog pokretanje vitalnih životnih ciklusa. Jarka zimska mjesečina iznad Arktika, na primjer, podstiče zooplankton da zaroni kako bi pobjegao od grabljivica i ponovno se digne kada mjesečina nestaje. Postoje i vrste korala koje svoje mriješćenje zasnivaju na mjesečevom ciklusu, dok se čini da neke vrste morskih kornjača, poput glavate kornjače, imaju obrasce gniježđenja koji su usklađeni s Mjesečevim mijenama.