Piše: By Marika Djolai

Mađarsko predsjedavanje Savjetom EU počeće 1. jula. Događa se pod neuobičajenim okolnostima, a ministar vanjskih poslova sadašnje predsjedavajuće Belgije predlaže da se protiv Mađarske pozove na član 7 i da joj se oduzme pravo glasa. Belgija, pored Španije i Mađarske, čini sadašnji predsjednički „trio“ čiji je fokus 18 mjeseci bio na ekonomiji, klimi, sigurnosti, vanjskim odnosima, kao i zaštiti građana i sloboda.

Raskol nije iznenađenje. Viktor Orban je u sukobu s institucijama i vrijednostima EU gotovo od izbora 2010. godine, zbog čega su svi zabrinuti da li Mađarska može vjerodostojno ispuniti svoju ulogu predsjedavanja EU.

Rotacija predsjedništva dogodiće se u trenutku ključnom za EU, nakon izbora za Evropski parlament početkom juna. Institucije EU će biti resetovane, nova Evropska komisija (EK) i novi predsjednik Evropskog savjeta. Sastanak Evropske političke zajednice 18. jula, čiji je domaćin Velika Britanija, takođe spada u mandat Mađarske. Ključno je da se ova tranzicija vodi glatko i u skladu sa evropskim vrijednostima. Mađarska će biti željna da usmjeri novi ciklus politike 2024-2029 prema oblastima koje smatra važnim.

Budimpešta je, prema njihovom ministru vanjskih poslova Siartu, postavila tri važna prioriteta za Predsjedništvo. Prvo je posvećenost njegove vlade podršci brzom pristupanju EU zemalja zapadnog Balkana. S obzirom na to da je Mađarska bila zadužena za portfelj proširenja posljednjih pet godina sa slabim rezultatom, ova tvrdnja je malo katastarska. Tokom ovog perioda, Orban je ojačao svoje veze sa autoritarnim liderima, uključujući Srbiju, koji nisu ostvarili napredak na frontu proširenja, dok su indeksi demokratije i sloboda medija značajno opali. Ako ništa drugo, ovaj stav ukazuje na to da Mađarska veoma želi da zadrži portfelj proširenja. Budući povjerenik bi mogao biti unaprijeđen u status potpredsjednika, što ga čini još unosnijim. Mađarska će bez sumnje iskoristiti predsjedavanje EU da to forsira.

Problematičan je i odnos Mađarske prema Ukrajini u procesu proširenja. Njihov stav je da zbog statusa manjina u Ukrajini ne može podržati proces pridruživanja Ukrajine dok ovaj problem ne bude riješen. Korištenje veta u procesu proširenja je sve samo ne preporuka za zadržavanje položaja.

Mađarska takođe nije za reformu u korist većinskog glasanja u EU. Oni preferiraju glasanje koje garantuje da se čuju glasovi manjih država članica, poput njih samih, iako to znači odugovlačenje procesa.

Drugo, fokus će biti na ilegalnoj migraciji i trajnoj borbi Mađarske da je zaustavi. U junu 2024. Mađarska je kažnjena sa 200 miliona eura zbog nepoštovanja politike azila EU i dnevnom novčanom kaznom od milion eura sve dok ih država ne ispoštuje. Presudu je donio Evropski sud pravde 2020. Stav o izbjeglicama iz Ukrajine koji bježe od rata u oštroj je suprotnosti sa tretmanom ilegalnih migranata. Zbog toga što se zemlja nalazi na vanjskoj granici Evropske unije, skoro 5 miliona Ukrajinaca prešlo je u Mađarsku od početka ruske invazije, a oko 60.000 ih se registrovalo i traži zaštitu koju je država ponudila.

Treći fokus za predsjedavanje biće ekonomija i izgradnja konkurentnosti Evropske unije. Mađarska nastoji da primijeni „patriotsku” ekonomsku politiku koju su modelirali po uzoru na Kinu i SAD, sa ciljem da pomogne evropskim kompanijama i ekonomiji da se unaprijede. Ali stalna saradnja zemlje sa Rusijom i Kinom u suprotnosti je sa ovom tvrdnjom. Rusija je zadužena za izgradnju nove nuklearne elektrane u Mađarskoj, a uz trgovinu gasom i naftom obezbjeđuje i nuklearno gorivo.

Kada je u pitanju uticaj na vanjsku politiku, Mađarska će vjerovatno preuzeti aktivnu ulogu u svim potencijalnim mirovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije koji se vode tokom predsjedničkog mandata. U kontroverznom stavu, Mađarska se protivi ruskoj agresiji, ali ne podržava isporuku oružja Ukrajini jer smatra da rješenje za rat treba pronaći izvan bojnog polja. To je izazvalo oštre, negativne reakcije EU u posljednje dvije godine.

Vlada se vjerovatno nada da će se Tramp vratiti za novi mandat i tješnje veze sa SAD. Na čelu predsjedništva Mađarska će imati riječ o tome kako bi EU mogla reagovati na rezultate američkih izbora.

Mađarska se ne stidi da naglašava da su konzervativna, patriotska desničarska vlada, koja djeluje protiv liberalnog mainstreama nekih drugih država članica EU. Međutim, izbori ovog mjeseca pokazuju da je Orbanova pozicija oslabljena kod kuće, prvi put u dvije decenije. Peter Mađar je zavrijedio značajnu pažnju sudeći po glasovima za Evropski parlament, osvojivši sedam mandata i izjednačujući se sa Fidesom na 10 mjesta na izborima u Budimpešti, na kojima je pobijedio aktuelni opozicioni gradonačelnik Gergelj Karačonj. Uprkos usponu desnice na izborima za EP, Meloni ni Le Pen nisu u dobrim odnosima i ne zalažu se za uspostavljanje zajedničkog fronta u EP kojem se Orban nadao.

Svjesna svog nepovoljnog položaja, Mađarska će morati biti oprezna sa težnjama i usmjeriti svoje napore na izgradnju pozitivnijeg izgleda za zemlju unutar EU, jer ovo članstvo ostaje nesporno.

Prevod je uradio PCNEN.

Link na englesku verziju teksta.

NAPOMENA: Ovaj tekst je objavljen u partnerstvu sa European fund for the Balkans – predstavništvo Network of European Foundations

Stavovi iznešeni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove redakcije portala PCNEN, što ne znači, nužno, da ne postoji podudarnost ili bliskost. Uredništvo PCNEN-a zadržava pravo da edituje komentare na tekst koji se postuju na portalu ili na PCNEN stranicama na društvenim mrežama Facebook i Twitter