U toku prošle godine, ukupno 52% potrošača na svijetu pazarilo je nešto u prodavnici polovne odjeće, pokazuju rezultati dvanaestog po redu godišnjeg istraživanja kompanije ThredUp, inače jednog od vodećih sajtova za preprodaju garderobe, u saradnji sa konsultanskom kućom GlobalData.

Mada su najčešći posjetioci second hand radnji pripadnici generacije Z i milenijalci (osobe starosti od 12 do 43 godine), to ne znači da potrošači ne potiču iz svih starosnih grupa – doduše, sa različitim motivima i ciljevima, prenosi veb sajt klima1o1.rs.

„Mlađi kupci okreću se second hand-u zarad samoizražavanja i izgradnje ličnog stila, roditelji se oslanjaju na second hand kako bi obukli svoje porodice na ekonomičan i eko-osviješćen način, dok se starije generacije odlučuju za second hand da bi uhvatili skuplje brendove po povoljnijim cijenama i zbog uzbuđenja ‘lova’”, objasnio je Nil Saunders, generalni direktor u GlobalData.

“Fleksibilnost second hand-a da ispuni takve različite potrebe predstavlja ključni razlog za njegovu popularnost i obećavajuću putanju rasta.”

Uz godišnji porast od 18%, globalno tržište second hand odjeće dostiglo je prošle godine vrijednost od 197 milijardi dolara.

Predviđa se da će naredne godine polovna garderoba zauzimati udio od čak 10% na ukupnom tržištu odjeće. Vrijednost second hand tržišta u 2025. procjenjuje se na 264 milijarde dolara da bi do 2028. to skočilo na čak 350 milijardi dolara.

Svake sekunde na deponije širom svijeta istrese se po jedan kamion garderobe. Dodatno, modna industrija proizvodi više štetnih emisija od avio i pomorskog saobraćaja zajedno.

Sve to su jasni pokazatelji da bi, u doba brze mode, bjesomučni konzumerizam trebalo usporiti zarad manjeg zagađenja i nižeg karbonskog otiska proizvodnje. To možemo postići i kupovinom u second hand-ovima ili, još jednostavnije, razmjenom odjeće sa prijateljima.