Kada osjećamo veliki stres i anksioznost, mnogi od nas se okrenu “opuštajućim” aktivnostima : Neko dane provede gledajući serije, neko ide u kupovinu, tražeći utjehu u odjeći, nakitu, a neki su u stanju da konzumiraju ukusnu hranu bez prestanka. Ove stvari sigurno poboljšavaju vaše raspoloženje, ali da li pomažu u ublažavanju stresa? Nažalost, prema stručnjacima, dešava se poptuno suprotno, prenosi mišljenje RT Balkan.

Nekoliko psihoterapeuta je za Hafington post objasnilo da, iako su ove aktivnosti prijatne, ne mogu biti najbolje rješenje za savladavanje stresa. Neki od najpopularnijih primjera su:

“Bindžujete” serije, idete u šoping bez stajanja

Prekomjerno gledanje zabavnog sadržaja, to jest “bindžovanje” serija ili filmova, prejedanje (uglavnom nezdravom hranom), odlazak u kupovinu i slične aktivnosti mogu privremeno da poprave raspoloženje. Ipak, ovo su pravi primjeri “bježanja od realnosti” i izbjegavanja problema. Iako je ovo “ljudski” i svakome su potrebni povremeni trenuci uživanja, to ne znači da bi te prijatne aktivnosti trebalo da “zamaskiraju” negativne emocije.

Istraživanje pokazuje da potiskivanje teških misli tokom dužeg vremenskog perioda može dovesti do lošeg mentalnog, kao i fizičkog zdravlja. Dakle, bilo da su pozitivne ili negativne, jake emocije se moraju osjetiti, obraditi i moramo njima upravljati.

Umjesto da “bindžujete”, stručnjaci preporučuju da se oslonite na tehnike koje odmah ublažavaju stres, kao što je odlazak u šetnju, duboko disanje, tuširanje toplom vodom….

Govorite sebi da prestanete da imate “loše misli”

Kao i prethodni primjer, ovo predstavlja potiskivanje emocija i suptilan oblik “samokažnjavanja”, koje samo stvara još veći pritisak. Ako znate da određena negativna misao koja vam prolazi kroz glavu nema logike, dokaza niti pravog objašnjenja, najbolje je samo da je “pustite” da prođe.

Iracionalne misli su često posledica intenzivnih emocija, tako da ne bi trebalo da pokušavate da ih izbjegnete (posebno jer su često van vaše kontrole).

Pitate više ljudi za njihovo mišljenje

Kada se suočimo sa izazovom, često imamo potrebu da tražimo savjete i pomoć od drugih. To mogu biti prijatelji ili članovi porodice, što je sasvim u redu. Međutim, problem nastaje kada se različita mišljenja i savjeti koje ste dobili “zamrse” i prepliću, što samo dodatno zakomplikuje stvari.

Prihvatate dodatne obaveze

Kada ste pod stresom, nekada možete osjetiti potrebu da budete produktivni, te postanete “prebukirani”, prihvatate dodatne projekte na poslu, da se skoro svakoga dana sastajete sa prijateljima, da uvijek tražite novi hobi, aktivnosti koje će vam skrenuti pažnju…

Iako ovo djeluje kao dobra ideja, vremenom može samo da pogorša stvari i vrlo brzo dovede do “burnauta”. Pored prvobitnih izvora stresa, dodatne obaveze donose i nove probleme, koji će se vremenom samo “nagomilati”. Umjesto da se trudite da uvijek budete preokupirani drugim stvarima, bolje je da napravite pauzu i sagledate sve što vam stvara pritisak.

Pretvarate se da stres ne postoji

Izbjegavanje problema nikada ne funkcioniše na duže staze, zato što stres utiče na mentalno i fizičko zdravlje, bez obzira da li mu aktivno pridajete pažnju ili ne. Umjesto da sačekate da se situacija otme kontroli, najbolje je da se što prije posvetite rješavanju sledećih pitanja:

“Kako se osjećam? Zašto u poslednje vrijeme “nisam sav svoj”? Koji nedavni događaju su ostavili utisak na mene, koje misli izbjegavam? Da li mi treba pauza?”

Najvažnija stvar: Pronađite ono što vam odgovara

Za dugoročno upravljanje stresom, preporučljivo je uspostaviti rutinu koja uključuje kretanje, zdravu hranu i san, meditaciju, hidrataciju i razgovor sa profesionalcem. Ipak, ublažavanje stresa može zahtijevati više pokušaja i grešaka prije nego što pronađete ono što vam pomaže. Zapamtite da samo zato što je određena popularna tehnika efikasna za nekog drugog ne znači da će biti dobra i za vas. Najbolje što možete da uradite je da isprobate različite metode dok ne odredite koje su za vas najumirujuće.