Planeta se od predindustrijskog doba zagrijavala prosječno 1,2 °C, a na globalno zagrijavanje i njegove posljedice ljudi se prilagođavaju na različite načine. Biljne i životinjske vrste imaju sopstvene mehanizme prilagođavanja na rastuće temperature kao što je migracija u krajeve sa pogodnijom klimom. U pokušaju da se adaptiraju na izmijenjene klimatske uslove, kod nekih životinja je čak opaženo i smanjenje veličine ili promjena oblika tijela.

Nova studija otkriva neobičnu sposobnost prilagođavanja na klimatske promene kod pauka – na sve toplijoj Zemljinoj kugli, oni mijenjaju veličinu svoje mreže koju pletu kako bi uhvatili plijen, prenosi portal klima101.rs.

Autori eksperimenta su u periodu od četiri uzastopne godine proučavali kako dvije dominantne vrste pauka reaguju na eksperimentalno zagrijavanje na alpskim livadama.

Pri eksperimentalnom zagrijavanju od 0,6 °C, veliki pauci bi gradili 43,6% manje mreže. Sa druge strane, kod onih manjih istraživači su primijetili povećanje mreže 79,8%
U ogromnim otvorenim komorama, dubine i širine 15 metara i visine 2,5 metra, simulirali su porast temperature od 0,6 °C. U takvim uslovima, veliki pauci (A. luosangensis) gradili bi 43,6% manje mreže. Sa druge strane, kod onih manjih (M. pusilla) istraživači su primijetili sasvim suprotan trend – povećanje mreže 79,8%.

Eksperimentalno zagrijavanje povećalo je biomasu nadzemnih biljaka, kao i relativnu biomasu graminoida nalik travama, a smanjilo nadzemnu biomasu forbija koje karakterišu široki listovi. Ovo se dalje odrazilo na rasprostranjenost biljojeda koji predstavljaju plijen paucima: smanjila se brojnost insekata dugog tijela, a povećala količina hrane koja je zajednička za obje ispitivane vrste.

U zagrejanim komorama tada je došlo do pada broja većih paukova zato što su na raspolaganju imali manje odgovarajuće hrane, kao i do pomenute promjene veličine mreže: veliki pauci su pravili površinski manje mrežaste zamke za insekte zbog manjka krupnijeg plijena, dok su male, gladnije jedinke gradile veće mreže.