Pojedina istraživanja pokazuju da psi posjeduju mentalno vrlo zahtjevnu sposobnost oponašanja onog što radimo, deset minuta nakon same radnje, prenosi portal geek.hr.

Naučnici su prvi put ustanovili da nas psi oponašaju 2006. godine. Zapravo se radilo o samo jednom psu – Filipu, četvorogodišnjem belgijskom ovčaru sa kojim je radio József Topál, bihevioristički etologom sa naučne akademije u Budimpešti. On je prilagodio metodu “uradi poput mene”, koju su 50-ih godina razvili Keith i Catherine Hayes dok su mlade šimpanze učili kako da oponašaju njihove aktivnosti.

Filip je već asistirao pri obuci drugih pasa za pomaganje invalidnim osobama i bez teškoća je slijedio Topálove naredbe. On bi mu najprije dao naredbu “stani”, a zatim “uradi poput mene”. Nakon toga, ispitivač je izvodio jednostavne radnje poput skakanja u mjestu, lajanja, stavljanja objekata u kutiju ili nošenja vlasniku. Zatim bi pas dobio naredbu “uradi to”, nakon čega je Phillip reagovao aktivnostima koje su se podudarale sa onima koje je izvodio istraživač. Eksperiment je dizajniran kako bi istražio sposobnost oponašanja, ali vrijeme trajanja Filipove memorije nije mjereno. Njegov vlasnik je, međutim, iskoristio Filipove novootkrivene vještine da ga nauči novim korisnim oblicima ponašanja, poput donošenja i odnošenja stvari.

2009. godine drugi tim je takođe zaključio da psi imaju sposobnost korektnog oponašanja, ali jedino ako od akcije do njezinog ponavljanja nije prošlo duže od 5 sekundi.

Kasniji eksperimenti su pokazali da su psi u stanju da izvedu “odgođeno oponašanje”, što govori da oni imaju dugoročnu memoriju o činjenicama i događajima kojih se svjesno prisjećaju.