Naučnici su identifikovali geološku lokaciju, za koju kažu da najbolje odražava predloženu novu epohu nazvanu antropocen, što je veliki korak ka promjeni zvanične vremenske linije istorije Zemlje.

Termin antropocen, koji je prvi put predložen 2000. godine da bi odrazio koliko je ljudska aktivnost duboko promijenila svet, postao je uobičajena akademska riječ koja objedinjuje različite oblasti proučavanja.

Za antropocen, predložena lokacija zlatnog šiljka je sediment koji se nalazi u koritu jezera Kroford, a otkriva geohemijske tragove testova nuklearne bombe, posebno plutonijum – radioaktivni element koji je široko otkriven širom svijeta u koralnim grebenima, ledenim jezgrima i tresetnim močvarama.

Jezero Kroford je izašlo kao pobjednik nakon što je AVG glasao za devet lokacija kandidata u tri kruga. Druge potencijalne lokacije uključivale su tresetište u poljskim Sudetskim planinama, jezero Sirsvil u Kaliforniji, dio morskog dna u Baltičkom moru, zaliv u Japanu, vulkanski krater ispunjen vodom u Kini, jezgro leda izbušeno sa Antarktičkog poluostrva i dva koralna grebena, jedan u Australiji, a drugi u Meksičkom zalivu.

Voters je rekao da je bilo veoma teško izabrati između različitih lokacija i da su glasovi bili bliski, ali vjeruje da je jezero Kroford pobijedilo jer je predložena geohemijska početna tačka antropocena povezana sa sedimentom posebno precizna.

Jezero nije veliko, pokriva 2,4 hektara, ali je izuzetno duboko, skoro 24 metra, a sediment koji se nalazi na dnu može se podijeliti na godišnje slojeve za uzorkovanje za geohemijske markere ljudske aktivnosti.

Ova analiza omogućava naučnicima da vide promjene u godišnjoj rezoluciji, objasnila je Frensin Mekarti, profesorka nauka o Zemlji na Univerzitetu Brok u Kanadi koja je proučavala jezero.

„Oblik (jezera) ograničava miješanje vodenog stuba tako da se donje vode ne miješaju sa površinskim vodama. Dno jezera je potpuno izolovano od ostatka planete, osim onoga što lagano tone na dno“, objasnila je ona.

Endru Kandi, profesor i predsjedavajući za radiohemiju životne sredine na britanskom Univerzitetu u Sautemptonu i član AVG-a, rekao je da nam „prisustvo plutonijuma daje jasan pokazatelj kada je čovječanstvo postalo tako dominantna sila da bi moglo ostaviti jedinstveni globalni ‘otisak prsta’ na našoj planeti“.

Međutim, izbor jezera Kroford nije konačna odluka o tome da li je antropocen priznat kao zvanična geološka vremenska jedinica.

AVG će kasnije ovog ljeta podnijeti predlog Potkomisiji za kvartarnu stratigrafiju da se antropocen ozvaniči. Ako se članovi potkomisije slože sa većinom od 60 odsto, predlog će zatim proslijediti Međunarodnoj komisiji za stratigrafiju, koja će takođe morati da glasa i saglasi se sa većinom od 60 odsto da bi se predlog nastavio na ratifikaciju. Oba tijela su dio Međunarodne unije geoloških nauka, koja predstavlja više od milion geonaučnika širom svijeta.

Konačna odluka se očekuje na 37. Međunarodnom geološkom kongresu u Busanu, Južna Koreja, u avgustu 2024. godine. (Izvor: bastabalkana.com)