Prema privremenim rezultatima Parlamentarnih koje je u ponedeljak objavila Državna izborna komisija, u budućem sazivu Skupštine Crne Gore, biće samo 17 žena, odnosno 21%. Ovaj podatak smo dobili uvidom u pozicije koje žene zauzimaju na potvrđenim izbornim listama koje su ostvarile parlamentarni status (u prilogu).

Poređenja radi, broj žena je 2016. godine iznosio 19 ili 23 %, a 2020. godine 18 odnosno 22 %. Ovo je najniži procenat žena od uvođenja sistema kvota kojim je propisano da u grupi od četiri kandidata na izbornoj listi, jedan mora biti manje zastupljenog pola.

Nakon više od 10 godina, trendovi kojima svjedočimo, iznevjerili su i naša najoptimističnija očekivanja. Čak i ukoliko se odredjeni kandidati sa lista budu birali u izvršnu vlast ili podnosili ostavke na poslaničke funkcije, mala je vjerovatnoća da će se inicijalni procenti žena na poslaničkim klupama značajnije promijeniti.

Šta ovo znači za buduće politike?

Istraživanja koje godinama sprovodi OECD dokazuju jasnu povezanost izmedju političkog učešća žena i razvoja sektora prosvjete i zdravstva, dok na globalnom nivou procenat žena na pozicijama donošenja odluka direktno utiče na procenat ulaganja u socijalnu infrastrukturu stanovništva.

Ako ove činjenice uporedimo sa budućim sazivom zakonodavne, a posljedično i izvršne vlasti, očekuju nas politike koje neće u dovoljnoj mjeri :

 1. shvatati problem porodičnog nasilja i štetu koju nanosi djeci, ali će “sistemski rješavati problem vršnjačkog nasilja”;

2. osigurati socijalnu pravdu za sve, ali zato eto novih populističkih, pronatalitetskih mjera i stanova za povlaštene;

3. vidjeti da je vrijednost neplaćenog kućnog rada 15% BDP-a, ali će “ekonomski oporaviti zemlju”;

4. prepoznati to što OSI i transrodne žene ne mogu da pristupe zdravstvu i elementarnoj terapiji, priznati ni negativna iskustva porodilja u bolnicama, ali će se nadmetati za štafetu branitelja ”porodice, nacije, tradicije”;

5. priznati siromaštvo svakog trećeg djeteta i jednoroditeljskih porodica – koje dominantno čine majke i djeca, i drugih obespravljenih grupa, ali će rješavati stvar dječijim dodatkom od 40 eura i cijenom vrtića od najavljenih 50;

6. zaštititi trudne žene na radu, ali će džentlmenski dijeliti novac za novorodjenčad, skoro kao da je njihov;

7. sanirati vlagu po zidovima i rupe po podovima škola, ali ćemo slušati kako je “ulaganje u obrazovanje najbolja investicija za razvoj zemlje”;

8. razmišljati o broju djece u prostorijama za produženi boravak, tamo gdje ih ima, ali će nastaviti da “traže optimalna rješenja”;

9. planirati prostor za potrebe svih stanovnika, ali će zato obezbijediti “održivi razvoj”;

10.razumjeti da je pitanje bezbjednosti i mirovnih procesa, pitanje koje se tiče žena i ranjivih grupa.

U konačnom MORALI bi uraditi mnogo toga da vrate povjerenje u institucije i sistem, ali je veća mogućnost da će se prigodno poslužiti floskulom da “treba pustiti državne organe da rade svoj posao”.

Dozvoljamo sebi da pomislimo da je i mala izlaznost na izborima opomena za otuđenje politika od čovjeka, a posebno od žena (jer vjerujemo da je i žena čovjek), a ne znak evropeizacije društva kako nam političari tumače.

Centar za ženska prava i Spektra, čiji je optimizam u “iznosu” od 25% žena na poslaničkim klupama, još jednom opomenut stvarnošću, nastavljaju da prate procese i skreću pažnju na sve političke aktere koji će pregovarati o budućoj vlasti, da budu svjesni posljedica zatvorenih, isključujućih, jednoobraznih i “napamet” politika po mjeri hetero-muškaraca i da ne dozvole da navedene teme, ključne za razvoj i blagostanje crnogorskog društva, ostanu izvan radara buduće vlasti. Posebno je važno da se ne nastavi trend dodatne marginalizacije i isključivanja žena iz pregovora o sastavu nove Vlade i sa pozicija gdje se donose odluke. Vlada koju želimo je rodno izbalansirana i time i NAŠA, ili nije ničija.

Umjesto zaključka, u ovom trenutku se čini važnijim ponovo podsjetiti da u poštenoj predstavničkoj demokratiji žene, kao polovina biračkog tijela, imaju pravo i na polovinu mjesta, manje od toga nije demokratija.

Centar za ženska prava
Spektra