Osim što rane interakcije sa bebom postavljaju osnovu za usvajanje jezika, kognitivni rast i emocionalno povezivanje, najnovije studije kažu da vaš govor može bukvalno oblikovati njihov mozak. Mališani kojima su roditelji svakodnevno više pričali, imaju brže neuronske reakcije, otkrila je studija koju su vodili istraživači sa Univerziteta Istočna Anglija u Velikoj Britaniji, prenosi RT.

U najnovijoj studiji, u kojoj je učestvovalo više od 140 mališana i beba, naučnici su, skeniranjem mozga , pokazali da su regije za obradu jezika kod neke djece imali veću koncentraciju mijelina – izolacionog omotača koji okružuje neurone i omogućava im da šalju poruke brže i efikasnije. Ne zna se da li taj dodatni mijelin zapravo utiče na jezičke sposobnosti dvoipogodišnjeg djeteta, ali istraživači misle da bi to moglo da stvori neke prednosti, prenosi magazin Science alert.

U hiljadama sati prikupljenih audio zapisa, istraživači su mogli da čuju šta djeca čuju svakog dana. Zatim je tim odabrao nešto više od polovine djece, kojima je snimljena glava na magnetnoj rezonanci tokom sna kako bi se vidio nivo milenijalizacije. Među šestomjesečnim bebama, više priče na dnevnoj bazi povezano je sa manjom mijelinizacijom, što predstavlja suprotan rezultat od onoga što je pronađeno kod dvije godine starije djece.

To je bilo neočekivano, ali kako objašnjava jedasn od naučnika, razvoj bebinog mozga prolazi kroz faze. Ponekad je mozak preokupiran izgradnjom novih ćelija, a nekada je zauzet “sređivanjem” onih koje je već izgradio.

U prvih nekoliko godina života, čini se da sam rast mozga preuzima vodeću ulogu. Do druge godine, dijete već ima zapreminu mozga 80 procenata odraslog čovjeka. Nakon toga, faze obrade i njegovanja zaista počinju.

“Ovo znači da je pričanje podjednako važno i sa šest  kao i sa 30 mjeseci, ali potpuno drugačije utiče na mozak jer je mozak u drugačijoj fazi razvoja”, smatraju naučnici.

Sa šest meseci, na primjer, moguće je da slušanje više jezika može odgoditi mijelinizaciju i umjesto toga olakšati rast mozga. Za sada, kažu naučnici ovo su samo spekulacije i potrebno je više istraživanja da bi se razumjela uloga mijelina u učenju. Još uvijek nije jasno da li je veća mijelinizacija u ovim oblastima značajna za budući razvoj jezika ili kognitivni razvoj, ili da li je ovo stabilan obrazac koji se javlja u djetinjstvu.

Mnoge studije su pokazale da je izlaganje govoru važno za detetovu obradu jezika, njegov rječnik, gramatiku i verbalno rezonovanje. Međutim, ostaje nepoznanica kako se te vještine pretvaraju u procese u mozgu.

Samo nekoliko sati nakon rođenja, mozak bebe pokazuje znake da već uči zvukove jezika. A “bebeći govor” koji odrasli koriste kada pričaju sa svojim najmlađim članovima, dugoročno će dovesti do boljih jezičkih veština. Prethodne studije su čak otkrile da se kod djece u uzrastu od četiri do šest godina, a koja više razgovoraju sa odraslima, otkrila veća mijelinizacija u regionima mozga koji su povezani sa jezikom. Nova otkrića pokazuju da se sličan efekat pojavljuje i kod mlađe djece.

Potrebno je više istraživanja da bi se razumjelo kako te strukturne promjene utiču na učenje jezika. Ali važno je zapamtiti: djeca upijaju ono što im govorimo.