“U tome nas niko neće spriječiti, jer je to naše pravo i naša istorija… Država je ključna riječ naše slobode i zato mi želimo jasno da kažemo da nije nikakva iluzija niti prijetnja bilo kome da RS iskaže svoju narodnu volju za formiranje svoje države, jer ne možemo da živimo u BiH koja nas stišće i ugrožava naše slobode”, kazao je Dodik obraćajući se prisutnima.

On je ocijenio da Srbi “neće opstati na ovim prostorima, ako RS u narednim godinama ne bude samostalna”, prenosi Beta.

“Napravićemo RS državom u miru, nikakvim sukobima i ratom. Ne možemo da živimo u BiH”, ocijenio je Dodik, dodavši da nema ništa protiv Bošnjaka i Hrvata.

On je kazao da je Donja Gradina “mjesto jasenovačke tišine, tišine koja je nastala tako što je 700 hiljada ljudi umoreno na najstrašniji način od HDH i tadašnjeg ustaškog režima”.

Prema njegovim riječima, ta tišina okuplja Srbe u Donjoj Gradini i Srbi svaki dan treba da se prisjete stradanja Srba na ovom mjestu.

U Gradini se danas obilježava Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina u koncentracionom logoru Jasenovac.

Prethodno je u vjerskom dijelu ceremonije pomen srpskim žrtvama služio vladika banjalučki Jefrem, molitvu za stradale Jevreje u Jasenovcu izgovorio je Dario Atijas, predsjednik Jevrejske opštine Doboj, dok je molitvu za romske žrtve izrekao Dragan Acković, predsjednik Svetskog parlamenta Roma.

Obilježavanje Danja sjećanja u Donjoj Gradini prisustvuje i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, delegacije vlada Srbije i RS, Narodnih skupština RS i Srbije, predstavnici RS u državnim institucijama BiH, predstavnici političkih stranaka iz RS, preživjeli logoraši, potomci žrtava i brojni građani.

Dan sjećanja u Donjoj Gradini prisustvuju i ambadsadori Srbije, Rusije i Izraela u BiH, dok su ambasadori SAD, Velike Britanije i zemalja EU vijence i cvijeće u Donjoj Gradini položili 18. aprila.

Komemoracije žrtvama posvećene su proboju koncentracionog logora Jasenovac 22. aprila 1945, u kojem je učestvovalo posljednjih 600 logoraša, od kojih je preživjelo njih oko 100.

Logor Jasenovac formiran je tokom Drugog svjetskog rata kao mjesto zatvaranja, prisilnog rada i likvidacija prvenstveno Srba, Roma, Jevreja, ali i Hrvata i drugih u cilju stvaranja etnički čiste teritorije kvislinške NDH.

U tom logoru prema podacima Javne ustanove spomen područje Jasenovac, od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. godine, ubijeno je 83.145 ljudi, koliko je imena prikupljeno, a među stradalima bilo je više od 20.000 djece.