Ispitujući podatke pacijenata hospitalizovanih sa sepsom, istraživači su posmatrali odnos između crijevnih bakterija, promjena temperature i zdravstvenih ishoda.

Izbor pacijenata sa sepsom je namjeran jer isto stanje može dovesti do različitih temperaturnih fluktuacija u tijelu koje su često povezane s izgledima da se neko izvuče i oporavi.

“Znamo da je kod sepse temperaturni odgovor važan jer tačno predviđa ko će preživjeti, a ko umrijeti”, kaže mikrobiolog i imunolog Robert Dikson sa Univerziteta u Mičigenu. On dodaje: “Ali ne znamo što pokreće ovu varijaciju i može li se modifikovati da pomogne pacijentima.”

Tim je proučavao uzorke crijevnih bakterija uzetih od 116 osoba sa sepsom, otkrivši da postoje velike varijacije u crijevnoj flori i da su varijacije u korelaciji s promjenama temperaturne putanje pacijenata.

Bakterije iz roda Firmicutes bile su najbliže povezane s višom temperaturom. Te bakterije proizvode važne materije za tjelesni rast i zdravlje te utiču na imunološki odgovor i metabolizam tijela.

Iako nije dovoljno dokazati da su crijevne bakterije razlog zašto se naša unutrašnjost ohladila tokom posljednjih 150 godina, to je zanimljiva hipoteza – i pokazuje kako je naša crijevna flora povezana s tjelesnom temperaturom.

“Moguće je da naši pacijenti imaju više varijacija u vlastitoj crijevnoj flori nego u genetici”, kaže internist Kale Bongers, takođe sa Univerziteta u Mičigenu. “Bilo koja dva pacijenta su više od 99 posto identična u genomima, dok mogu imati doslovno 0 posto preklapanja u crijevnim bakterijama.”

U daljim ispitivanjima na zdravim miševima sa i bez bakterijskog mikrobioma, uočene su niže osnovne tjelesne temperature kod životinja bez bakterija, dok je liječenje antibioticima takođe smanjilo tjelesnu temperaturu kod miševa.

Izgleda da je i kod ljudi i kod miševa isti rod bakterija povezan s fluktuacijama temperature.