Tim na čelu sa Suzan Larson je zaključio da visoki nivoi kofeina u krvi mogu da smanje količinu tjelesne masti kod osobe i rizik od dijabetesa tipa 2, koji je povezan sa starenjem i određenim životnim navikama.

Autori istraživanja ističu da nisu sprovedena kontrolisana klinička ispitivanja koja su veoma skupa i složena za izvođenje, sa kojima može da se utvrdi uzročnost, odnosno utvrdi uticaj kofeina na razvoj dijabetesa ili kardiovaskularnih bolesti.

Naučnici su koristili novu metodu, poznatu kao Mendelska randomizacija (kontrolisano kliničko ispitivanje), koja koristi genetske varijacije sa poznatom funkcijom za procjenu uzročnog efekta faktora rizika.

U ovom slučaju, analizirali su CIP1A2 i AHR gene, koji određuju brzinu kojom naše tijelo prerađuje kofein, na uzorku od 10.000 ljudi.

Osobe sa genetskim varijantama koje uzrokuju da se kofein duže zadržava u krvi obično piju manje kafe, jer osjećaju duže stimulaciju, ali imaju veće koncentracije kofeina u krvnoj plazmi.

Ipak, uočeni efekat nije dovoljno velik pojedinačno da bi se razmotrilo ispijanje kafe za sprječavanje dijabetesa.

Korišćenjem ovog pristupa, koji pokušava da odvoji efekat kofeina u krvi na gojaznost ili dijabetes od drugih faktora vezanih za konzumaciju kafe, primijećeno je da ljudi sa genetskim varijantama koje usporavaju preradu kofeina i favorizuju njegovo veće prisustvo u krvi imao niži indeks tjelesne mase i manji procenat masti.

Glavni razlog za smanjenje rizika od dijabetesa, kojem se pripisuje 43 odsto efekta, je gubitak težine, uzrokovan, između ostalog, njegovom sposobnošću da ubrza metabolizam i smanji apetit.

Teks se nastavlja nakon reklame

Autori istraživanja, objavljenog u časopisu BMJ Medicine, vjeruju da bi, s obzirom na njihove rezultate, bilo interesantno da se sprovedu nasumične studije kako bi se vidjelo da li napici sa kofeinom i bez kalorija mogu da igraju ulogu u smanjenju rizika od gojaznosti i tipa 2 dijabetes.

Kako se navodi, rezultati istraživanja su u skladu sa rezultatima mnogih opservacionih studija koje su decenijama unazad vidjele vezu između konzumiranja kafe i nižeg rizika od dijabetesa.

Larson je još 2018. godine objavila tekst u kome je procijenila da se sa svakom šoljicom kafe sa kofeinom, koja se pije dnevno, rizik od razvoja dijabetesa smanjuje sedam odsto.

Druga studija koju su sproveli naučnici Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) 2017. godine, izračunala je da tri kafe dnevno smanjuju preranu smrtnost između osam i 18 odsto.

Ipak, dodaje se, uprkos brojnim pozitivnim rezultatima, ove studije ne pružaju čvrste dokaze za to.

Tačnije, SZO je 1991. godine stavila kafu na listu mogućih kancerogena i godinama kasnije poništila odluku kada je otkriveno da se veća učestalost raka među uzgajivačima kafe može objasniti drugim povezanim navikama, kao što je cigareta koja ponekad ide uz kafu.