Strupov efekat je psihološki fenomen pri kome se pojavljuju poteškoće da se pročita naziv boje kada je on napisan nekom drugom bojom. Pošto ovakvo objašnjenje zvuči i samo po sebi komplikovano, evo primjera: riječ “žuta” napisana je crvenom bojom, riječ “crvena” – plavom, a “crna” zelenom – a kada dobijemo zadatak da pročitamo riječi dođe do zabune, pa izgovaramo boje kojima su riječi napisane.

Prvi put u istoriji ovaj fenomen opisan je u jednom njemačkom istraživanju 1929. godine, a na osnovu njega Džon Strup je sproveo svoja tri eksperimenta, koja su kasnije i nazvana njegovim imenom.

Prvi eksperiment obuhvatao je 70 dobrovoljaca koji su dobili zadatak da pročitaju riječi koje su napisane različitim bojama, potpuno ignorišući boje kojima su napisane i fokusirajući se isključivo na smislu riječi. Dobrovoljci drugog eksperimenta su imali suprotan zadatak – njih 100 je moralo da se fokusira na boju kojom je neka riječ napisana, umjesto na naziv boje koji je slovima bio ispisan, dok je finalni, treći eksperiment podrazumijevao naizmjenično ispunjavanje zadataka iz prvog i drugog eksperimenta i obuhvatao je 32 dobrovoljca. Ovo istraživanje postalo je jedno od najpoznatijih u istoriji psihologije, a njegovi rezultati su bili sledeći:

U prvom eksperimentu neodgovarajuća boja faktičkoj riječi uvećala je vrijeme njenog čitanja za svega 6 procenata
U drugom eksperimentu neodgovarajuća riječ u odnosu na boju kojom je ispisana uvećala je vrijeme reakcije za čak 74 procenata

Postoji nekoliko teorija koje objašnjavaju razloge zbog kojih do Strupovog efekta dolazi:

Teorija selektivne pažnje – imenovanje boje kojom je riječ napisana zahtijeva više pažnje nego čitanje napisanog teksta

Teorije brzine obrade – ljudi daleko brže čitaju riječi nego što mogu imenovati boje

Teorija automatizma – za čitanje “po automatizmu” ne treba posebna pažnja, dok je za opredjeljivanje boja, mozgu neophodno da se uključi, zbog čega je vrijeme reakcije uvećano skoro 10 puta

Teorija paralelne distribucije – mozak stvara različite putanje za različite zadatke, a jačina putanje određuje da li će se lakše obraditi boja ili prikazani tekst.

Kako Strupov test pomaže razvoju mozga

U poslednjih nekoliko godina različite varijacije Strupovog testa koriste se za razvoj moždane aktivnosti i usavršavanje tehnike fokusiranja pažnje, koja je od izuzetne važnosti i pomaže proces razmišljanja i koncentrisanja na važne stvari. Upravo je fokusiranje pažnje neophodno za bezbjedno učestvovanje u saobraćaju, učenje ili komunikaciju – kako nas spoljašnji faktori, poput neprestanih šumova ili dešavanja, ne bi ometala.

Kada naš mozak cio dan radi u punom kapacitetu, kraj dana dočekamo kao “iscijeđen limun”: razdražljivi, dekoncentrisani i neproduktivni, a moć rasuđivanja jedva da i postoji, što na duže staze može imati uticaj na naše mentalno zdravlje. Kako bismo se izvještili u tome da nam pažnja ne luta i naučili na pravi način da se borimo sa spoljašnjim faktorima koji nam je oduzimaju, u pomoć priskaču Strupovi testovi, a samo 15 minuta vježbe dnevno može u kratkom roku imati veoma pozitivan učinak i pomoći nam da ne gubimo pažnju, budemo produktivni i manje umorni na kraju dana. (Izvor: RT)