Savjest se često opisuje kroz subjektivni i objektivni aspekt, jer se može proučavati kako iz perspektive pojedinca koji je doživljava, tako i iz perspektive posmatrača.

Razlog zašto mozak stvara savjest nije u potpunosti shvaćen, ali je verovatno da je evoluirao kao način da se pomogne organizmima da prežive i da se prilagode svom okruženju.

Nesavjesna ponašanja

Savjest se odnosi na stanje svijesti i sposobnosti da iskusimo misli, emocije i percepcije. Savjesno ponašanje se, dakle, odnosi na akcije ili odluke koje se donose sa namjerom i sviješću.

Ipak, postoje različite vrste ponašanja koje se mogu smatrati nesavjesnim.

Nesavjesno ponašanje se odnosi na radnje ili odluke koje se donose bez obzira na potencijalne posljedice ili rizike. Evo nekoliko primjera:

Ponašanje preuzimanja rizika

Odnosi se na radnje ili odluke koje uključuju preuzimanje nepotrebnih ili pretjeranih rizika, kao što su kockanje, upotreba droga ili angažovanje u opasnim aktivnostima bez odgovarajućih mjera predostrožnosti.

Impulsivno ponašanje

Odnosi se na radnje ili odluke koje se donose bez odgovarajućeg planiranja ili razmatranja, kao što su impulsivne kupovine, radnja po hiru ili upuštanje u impulsivnu ili bezobzirnu vožnju.

Tekst se nastavlja nakon oglasa

Nemarno ponašanje

Odnosi se na radnje ili odluke koje uključuju zanemarivanje bezbjednosti ili dobrobiti drugih, kao što je zanemarivanje bezbjednosnih procedura, nepružanje odgovarajuće nege ili ignorisanje znakova upozorenja.

Agresivno ponašanje

Odnosi se na radnje ili odluke koje uključuju upotrebu sile ili nasilja, kao što su fizičko ili verbalno zlostavljanje, maltretiranje ili iskaljivanje bijesa na putu.

Samodestruktivno ponašanje

Odnosi se na radnje ili odluke koje uključuju štetu sebi, kao što su zloupotreba supstanci, samopovređivanje ili pokušaj samoubistva. (Izvor: bastabalkana.com)