Nalazi, objavljeni u časopisu Nature, sugerišu da crijevni mikrobiom može pomoći u regulisanju želje za vježbanjem.

Nakon davanja antibiotika miševima, istraživači su sekvencirali RNK u striatumu glodara (dio mozga odgovoran za motivaciju). Otkrili su smanjenu ekspresiju gena u dopaminskim receptorima ćelija – koji otpuštaju neurohemijski dopamin, zbog kojeg se osjećate kao da ste postigli nešto dobro. Drugim riječima: miševi liječeni antibioticima dobijali su manje dopamina nakon trčanja.

“Tek kad smo se počeli fokusirati na mozak, shvatili smo da je učinak mikrobioma na sposobnost tjelesne aktivnosti posredovan centralnim i perifernim nervnim sistemom”, kaže autor studije, mikrobiolog dr Christoph Thaiss. “Ovo saznanje potpuno je promijenila pravac projekta.”

Kako bi otkrili na koji su tačno način bakterije u debelom crijevu signalizirale mozgu, naučnici  su izveli niz eksperimenata tokom nekoliko godina i identifikovali dvije vrste bakterija, Eubacterium rectale i Coprococcuseutactus. Ovi sojevi proizvode spojeve koji se nazivaju amidi masnih kiselina koji dolaze u interakciju s endokanabinoidnim receptorima u crijevima. Ti endokanabinoidni receptori signaliziraju mozgu da smanji proizvodnju monoamino oksidaze, spoja koji razgrađuje dopamin. S manje ovog spoja koji čisti dopamin u mozgu, više dopamina moglo bi se nakupiti nakon dugog trčanja, zbog čega bi se miševi osjećali dobro i željni ponovo otići u točak za vježbanje.

Napredujući, istraživači moraju saznati utiču li crijeva na motivaciju i kod ljudi, prenosi znanost.com.hr.