CZIP je izdvojio četiri slučaja krivolova koji imaju tri zajedničke karakteristike: “u sva četiri slučaja se radi o zakonom zaštićenim vrstama, sva četiri slučaja su se desila na teritoriji zaštićenih područja u Crnoj Gori, a da sve bude još gore i sa jačim negativnim uticajem na fond divljači (veličinu populacija) u tim područjima, sve nabrojane jedinke koje su odstriljene u prošloj i ovoj godini (poznate javnosti) su odstriljene pred, u toku i odmah nakon sezone parenja!” Imajući u vidu da je to period kada su sve životinje fokusirane na obnovu svog genetičkog materijala, a samim tim i manje oprezne i ranjivije, lako je zaključiti da se ne radi samo o nepoštovanju zakona i lovne etike, već i o nedostatku humanosti kod počinioca ovih nedjela.

‘Krivolovački planer’ otkriva, prema navodima CZIP-a,  i sljedeće zajdeničke detalje za četiri izdvojena slučaja:

– U sva četiri slučaja, po policijskim izvještajima, krivolov su izvršila uglavnom lica mladje dobi;

– U sva četiri slučaja, nadzornici u zaštićenim područjima ili policija su pronašli lešine ili djelove odstriljene divljači;

– U prva tri slučaja, policija je privela osumnječene za krivolov, za ubistvo divojarca se još uvijek čeka;

– Ni za jedan slučaj javnost nije obaviještena o izrečenim presudama od strane nadležnog suda.