U izvještaju, koji dolazi nakon što su suša, šumski požari i poplave pogodili Australiju u posljednjih pet godina, navodi se da povećanje temperature, promjena trendova požara i padavina, porast nivoa mora imaju značajne posljedice koje će i dalje trajati, prenio je Tanjug vijest Rojtersa.

“Izveštaj o stanju životne sredine je šokantan dokument, priča priču o krizi i padu životne sredine u Australiji”, poručila je ministarka životne sredine Tanja Plibersek u saopštenju i dodala da će nova laburistička vlada životnu sredinu učiniti prioritetom.

Kako je rekla, novi nacionalni parkovi i zaštićena morska područja biće stvoreni, a kako bi se ispunio cilj zaštite 30 odsto australijskih kopnenih i okeanskih voda do 2030. godine.

Broj vrsta koje su dodate na listu ugroženih vrsta ili su u višoj kategoriji rizika porastao je u prosjeku za osam odsto u odnosu na prethodni izvještaj iz 2016. godine.

Prema ključnim nalazima izvještaja, u šumskim požarima 2019-2020. godine, više od osam miliona hektara vegetacije je izgorjelo, a između jedne i tri milijarde životinja u zemlji je ubijeno ili raseljeno.

“Ti požari bili su ekološka bomba koja je razbila jugoistočnu Australiju”, poručila je Plibersek u govoru u Nacionalnom pres klubu u Kanberi.

Kako se navodi u izvještaju, za oživljavanje ugroženih vrsta potrebna je potrošnja od oko 1,7 milijardi američkih dolara godišnje.

Ministarka Plibersek je kazala da se nova Vlada obavezala da će potrošiti 250 miliona australijskih dolara na ugrožene vrste.

Izvještaj o životnoj sredini dao je strašnu sliku “loših i pogoršavajućih uslova”.

Od početka 20. veka prosječna temperatura kopna u Australiji porasla je za 1,4 stepena Celzijusa zbog globalnog zagrijevanja, ubrzavajući propadanje flore i faune.

“Nivo mora i dalje raste brže od globalnog prosjeka i ugrožava priobalne zajednice”, navodi se u izvještaju.

Okeanski toplotni talasi izazvali su veliko izbjeljivanje korala na Velikom koralnom grebenu 2016, 2017. i 2020. godine.

Izvještaj je takođe istakao opasnost od zakiseljavanja okeana, uzrokovanu apsorpcijom ugljen-dioksida iz vazduha, za koji se navodi da se približava prekretnoj tački koja bi izazvala opadanje mladih korala koji su ključni za oporavak grebena.

Naučnici i ekološke grupe rekli su da je izvještaj poziv za buđenje vladi da pojača smanjenje emisija ugljenika kako bi obuzdala klimatske promjene, preispita zakone za zaštitu staništa i uloži više novca u zaštitu vrsta.