Međunarodno humanitarno pravo klasifikuje prisilnu masovnu deportaciju ljudi tokom sukoba kao ratni zločin. “Prisilno premještanje djece” posebno se kvalificira kao genocid, odnosno najteži ratni zločin, prema Konvenciji o genocidu iz 1948. godine, prenosi Reuters.

Venediktova, koja nadzire više istraga o ratnim zločinima u Ukrajini, navela je da “postoji više od 20 slučajeva prisilnog premještanja ljudi” u Rusiju iz različitih djelova Ukrajine, od početka ruske invazije 24. februara.

“Od prvih dana rata pokrenuli smo ovaj slučaj o genocidu”, kazala je Venediktova u intervjuu za Reuters.

Istakla je da je, usred haosa i razaranja izazvanog ruskim napadom, fokusiranje na premještanje djece najbolji način da se osiguraju dokazi potrebni za ispunjavanje rigorozne pravne definicije genocida.

“Zato je ovo prisilno premještanje djece vrlo važno za nas”, naglasila je, ne želeći odgovoriti koliko je osoba prisilno premješteno.

Ukrajinska pravobraniteljica Lyudmyla Denisova izjavila je sredinom maja da je Rusija, tokom rata u Ukrajini, premjestila više od 210.000 djece, među više od 1,2 miliona Ukrajinaca za koje Kijev tvrdi da su deportirani protiv svoje volje, prenosi RSE.

Kako prenosi Reuters, ruska agencija TASS u ponedjeljak je citirala neimenovanog zvaničnika za sprovođenje zakona koji je rekao da je “više od milion i po ljudi iz Ukrajine prešlo granicu s Ruskom Federacijom”, te da je među njima bilo više od 254.000 djece.

Veneditkova je navela da su istrage za formiranje predmeta o genocidu, koji obuhvata prisilnu deportaciju djece i druga djela, usmjerene na područja od sjeverne Ukrajine do Mikolaiva i Hersona na južnoj obali. No, kako je navela, rat otežava prikupljanje dokaza.

“Do danas nemamo pristup teritoriju. Nemamo pristup ljudima koje možemo intervjuirati”, ističe ona.

Osim genocida, ispituju se i navodi o ratnim zločinima u regijama Kijev, Harkiv, Lviv, Sumi i Žitomir, saopštilo je glavno ukrajinsko tužilaštvo.

Venediktova je navela da je Ukrajina identifikovala više od 600 ruskih osumnjičenika za ratne zločine i da je već počela krivični progon protiv njih 80-ak, među kojima je manji broj ratnih zarobljenika.

Portparol Međunarodnig krivičnog suda (ICC) nije odgovorio na upit da komentira ukrajinske istrage o mogućem genocida, piše Reuters. Taj sud je početkom marta otvorio vlastitu istragu o ratnim zločinima u Ukrajini, gdje su poslana 42 eksperta i tužitelja.

Lokalni ukrajinski sudovi već su održali dva suđenja za ratne zločine, osudivši tri zarobljena ruska vojnika na zatvorske kazne u rasponu od 11 i pol godina do doživotnog zatvora.

Osim domaćim istragama, navode o ratnim zločinima u Ukrajini istražuje 18 zemalja koje primjenjuju takozvanu univerzalnu jurisdikciju, koja omogućava procesuiranje najtežih međunarodnih kaznenih djela.

Rusija je do sada negirala da su njene snage počinile ratne zločine u Ukrajini, te je optužila ukrajinske trupe za zločine, uključujući zlostavljanje ratnih zarobljenika. Kijev je rekao da će se istražiti ove optužbe za zlostavljanje.

Rusija svoje djelovanje u Ukrajini naziva “specijalnom operacijom” razoružavanja Ukrajine i njezine zaštite od fašista. Ukrajina i Zapad pak ističu da je ova tvrdnja neutemeljena i da je Rusija odgovorna za agresiju.