Studije tržišta pokazuju da je njihova prodaja porasla tokom pandemije koronavirusa.

Koliko se često koriste? Trećina njemačke populacije, na primjer, uzima vitamine kao dodatke ishrani barem jednom nedjeljno, pokazalo je reprezentativno istraživanje njemačkog Saveznog instituta za procjenu rizika (BfR). Svaki šesti Njemac dnevno uzima vitaminske tablete ili prah.

Nedavni podaci iz američkog Nacionalnog istraživanja o zdravlju i ishrani pokazuju da je među odraslim osobama u SAD-u starijim od 20 godina 57,6 posto koristilo neki dodatak ishrani u poslednjih 30 dana, a ta se upotreba povećavala s godinama. Najčešći dodaci ishrani koje koriste sve starosne grupe su multivitaminsko-mineralni preparati.

Predsjednik BfR-a Andreas Hensel pokušava da otrijezni ljubitelje vitamina: “Uravnotežena i raznolika ishrana obezbjeđuje vašem tijelu dovoljne količine gotovo svih vitamina”.

“Većini ljudi ne treba vitaminske dodatke. Ako nepotrebno uzimate visoke doze vitamina, rizikujete predoziranje s neželjenim zdravstvenim efektima”, kaže.

Predoziranje će u najboljem slučaju rezultovati time da vaše tijelo proizvodi “skupi urin”, kaže Vibke Franc, nutricionistkinja savjetodavnog centra za potrošače u njemačkoj pokrajini Hese, a u najgorem slučaju naštetićete svom zdravlju.

Ko provjerava kvalitet?

Dodaci ishrani, uključujući vitamine, ne podliježu ispitivanju kvaliteta i bezbijednosti kao ljekovi, napominje ona. Posledično, nije neuobičajeno da vitaminske tablete i praškovi sadrže nečistoće.

Kaže da je važno biti svestan mogućih interakcija.

Beta karoten, prekursor vitamina A, može povećati rizik od raka pluća kod pušača, upozorava Franc, a ni predoziranje vitaminom A “nije bezopasno”. Previše vitamina D može uzrokovati glavobolje, mučninu i kalcifikovanje bubrega, a predugo uzimanje pretjerano visokih doza vitamina C može dovesti do kamena u bešici i bubrezima.

Predoziranje vitaminima ponekad prođe nezapaženo, kaže, jer ljudi koji uzimaju tablete i praškove takođe prirodno unose vitamine hranom, od kojih je neka takođe obogaćena vitaminima.

Ne postoje određene sigurne granice za unos vitamina, što je nešto što zagovornici potrošača kritikuju godinama.

“Nedostaci vitamina nisu problem u Njemačkoj. Velikoj većini ljudi u ovoj zemlji ne manjka vitamina”, tvrdi Njemačko nutricionističko društvo (DGE). Vitaminski dodaci ishrani preporučuju se samo za nekoliko segmenata populacije, na primjer trudnice, hemioterapijske bolesnike, vrlo stare osobe i stroge vegane.

Prodaja vitaminskih dodataka uprkos tome – cvjeta.

Samo njemačke apoteke prodale su gotovo 2,3 milijarde eura vrijedne dodatke ishrani u 2020, od kojih su više od polovine bili vitamini i minerali, prema njemačkom ogranku IQVIA-e, američke kompanije za istraživanje tržišta i farmaceutsko savjetovanje.

Prodaja vitamina i minerala zabilježila je porast od 11 posto u odnosu na 2019. Imunostimulansi su zabilježili najveći rast – čak 12 posto, a dvocifreni rast su zabilježile i kombinacije vitamina A i D, kao i kombinacije koje uključuju vitamin C.

“Bum u prodaji dodataka ishrani u 2020. godini kao što su kombinacije vitamina A i D, kao i vitamina C, vjerovatno je posledica pandemije kovida-19”, kaže Tomas Hejl, potpredsjednik odjeljenja za zdravlje potrošača IQVIA Njemačke. “Potrošači su očekivali da će njihovo uzimanje pružiti određenu zaštitu od infekcije”, rekao je.

Stručnjaci kažu da su pogrešili. “Ne postoje studije koje pokazuju da uzimanje vitamina D štiti od infekcije novim koronavirusom ili od pojave simptoma bolesti”, izvještava BfR.

A Institut Robert Koh (RKI), odgovoran za kontrolu i prevenciju bolesti u Njemačkoj, piše: “Do danas nema dokaza da ljudi kojima ne manjka vitamin D imaju koristi u tom pogledu od uzimanja dodataka vitamina D.”

Nema čudotvornih ljekova

Savjetnica za potrošače Franc upozorava da ne treba vjerovati zdravstvenim tvrdnjama proizvođača i distributera vitaminskih dodataka. Proizvodi se reklamiraju kao svojevrsni čudotvorni ljekovi, kaže ona, posebno na internetu i putem direktnog marketinga.

“Obmanjuju potrošače obećavajući zdravstvene koristi ili čak izlječenje”, primećuje ona.

Marketing na društvenim mrežama posebno je veliki problem, kaže Kristijana Sidel, savjetnica za hranu u Savezu njemačkih potrošačkih organizacija (VZBV).

Iako je zabranjeno davati lažne tvrdnje o svojim proizvodima, često se na društvenim mrežama iznose nedopustive zdravstvene tvrdnje, ponekad čak idu tako daleko da kažu da proizvodi “pomažu protiv raka”.

“Vitamini mogu pomoći ijtelu da normalno funkcioniše”, kaže Sidel. “Dodaci ishrani ne pomažu u liječenju bolesti”, dodaje.

Vitaminski dodaci su “super unosan posao”, napominje ona, dodajući da je direktan internetski marketing teško kontrolisati.

Ilegalno oglašavanje često propagiraju influenseri koji primaju proviziju za predstavljanje ili preprodaju proizvoda. Mnoge kompanije nalaze se u drugim zemljama, a njihove web stranice često ne daju podatke o kompaniji i pojavljuju se samo prolazno, što sve predstavlja “veliki problem za sprovođenje zakona”.

Posao s vitaminskim dodacima enormno je narastao od početka pandemije kovida-19, prema VZBV-u.

Hoće li se smanjiti kada se pandemija povuče, ostaje da se vidi. Najnoviji podaci IQVIA-e pokazuju da je prodaja dodataka vitamina A+D u apotekama u Njemačkoj nastavila da raste u 2021. godini – za gotovo 17 posto, a pala je prodaja isključivo vitamina C. (Izvor: Hina/dpa)