Neke studije pokazuju da je pamćenje najbolje kod ljudi u dvadesetim godinama i da poslije toga počinje sistematski da opada, dok neka druga istraživanja pokazuju da najveći pad počinje oko šezdesete.

Neke od savjeta stručnjaka šta da uradimo kako bismo popravili pamćenje prenosimo sa portala RTS.

Ne forsirajte

Ako se trudite da se nečega sjetite, to je kontraproduktivno, kažu stručnjaci. To nas frustrira, a ta frustracija emocionalnom dijelu mozga dozvoljava da preuzme dominaciju nad djelovima koji su zaduženi za pamćenje, ističe Dženifer Kilkas, klinički psiholog i profesor psihijatrije na Medicinskoj školi Univerziteta Jejl.

Dajte sebi vremena, duboko udahnite, smirite misli i pokušajte kasnije.

Prestanite sa multitaskingom

Teško je da se sjetimo ili zapamtimo bilo šta ako obavljamo više stvari odjednom, napominje dr Kilkas. Sklonite telefon i već to će vam pomoći da kontrolišete pretjerani dotok informacija. Pokušajte da radite jednu po jednu stvar. Obratite pažnju na male stvari koje odrađujete po automatizmu, kao što je, na primjer, pranje zuba.

„Kad vježbate održavanje pažnje u trenucima koje ne smatrate bitnim, postaće vam mnogo lakše u trenucima koji su bitni“, ističe dr Kilkas.

Opustite mozak

Ovo će ojačati frontalni režanj koji je uključen i kod pamćenja i kod prisjećanja, ali i kod regulacije stresa, navodi dr Mednik. Ona preporučuje svakodnevne vježbe meditacije, jogu ili jednostavno kontrolu disanja, bar deset minuta dnevno.

Prošetajte u prirodi. Povežite se sa ljudima koje volite, dugo razgovarajte, zagrlite nekog, vodite ljubav… Intimnost smanjuje stres jer se osjećamo sigurno i zbrinuto, kaže dr Mednik.

Naspavajte se jer to čisti naš um od štetnih stvari koje nam blokiraju metalne procese.

Budite prisutni

Budite potpuno prisutni i pažljivo slušajte kada razgovarate s ljudima. To će vam pomoći da se bolje prisjetite onoga što ste željeli da kažete jer vam um neće biti rastrzan i prezaposlen, pa ćete se i lakše sjetiti šta je izrečeno.

Zato, sklonite telefon, isključite TV i obratite pažnju na ono što vam ljudi govore, nemojte samo da čekate svoj red da progovorite.

„Svakom razgovoru treba pristupiti s namjerom. Ako nemamo duboku povezanost, kako uopšte možemo da očekujemo da ćemo se prisjetiti šta se dogodilo?“, zaključuje dr Dženin Tarner, profesorka komunikologije na Univerzitetu Džordžtaun.