Konceptualni umjetnik Iv Klajn je 1958. godine u Parizu predstavio izložbu pod nazivom “Praznina” koja se sastojala od velike vitrine usred prazne sobe.

Na hiljade posjetilaca plaćalo je ulaznicu da vidi njegovu izložbu “ničega”, a uspjeh ove “postavke” naveo ga je da ode i korak dalje – kolekcionarima je dao šansu da kupe seriju nepostojećih i potpuno izmišljenih prostora u zamjenu za čisto zlato.

Nekoliko kupaca je pristala, a danas, gotovo 60 godina nakon Klajnove smrti, jedna od priznanica koju je potpisao kao dokaz o vlasništvu nad nevidljivim umjetničkim djelom, prodaje se na aukciji.

Kuća “Sotbi” nazvala je priznanicu “pretečom nezamjenljivih tokena (NFT)”, a procjenjuje da bi mogla da dostigne cijenu i do pola miliona eura.

Umjetničko djelo, koje je Klajn nazvao “Zone nematerijalne slikovne senzibilnosti”, prodato je 7. decembra 1959. Žaku Kugelu, trgovcu antikvitetima, a priznanica koju je tada dobio jedna je od rijetkih koje su opstale.

Razlog za to nije slaba potražnja za nevidljivim djelima, nego činjenica da je umjetnik kupcima nudio izbor da zadrže priznanicu ili da je ritualno spale.

Ukoliko bi odabrali paljenje, smatrali bi se “definitivnim vlasnicima” konceptualnog umjetničkog djela, a Klajn bi to učinio javno, prije nego što bi polovinu dobijenog zlata bacio u rijeku Senu.

Kugel je odlučio da zadrži priznanicu i ona je od tada izlagana u svim većim galerijama širom Evrope, uključujući Hauard galeriju u Londonu i Centar Pompidu u Parizu.

Trenutno je u vlasništvu Loika Malea, nekadašnjeg vlasnika galerije, koji na aukciji prodaje više od 100 predmeta iz svoje kolekcije.

“Neki su povezali zonu senzitivnosti i osmišljavanje priznanica kao preteču NFT, koji i sam omogućava razmjenu nematerijalnih radova. Ako tome dodamo da je Klajn imao registar sukcesivnih vlasnika ‘zona’, lako je prepoznati ovdje još jedan revolucionaran koncept – blokčejn'”, stoji u katalogu aukcije.

Iz aukcijske kuće “Sotbi” u saopštenju poručuju da kupac “neće biti samo vlasnik priznanice, nego i Klajnovog nevidljivog djela”.

Taj umjetnik, koji je umro 1962, bio je ključna figura pokreta novog realizma, koji je koristio umjetnost da izaziva percepciju realnosti posmatrača. On je 1957. otvorio izložbu u Milanu koja se sastojala od 11 plavih slikarskih podloga, identičnih po obliku, nijansi i veličini.

Ipak, njegov najpoznatiji rad je fotografija iz 1960. pod nazivom “Skok u prazninu” na kojoj djeluje da Klajn skače sa visokog zida, iako je zapravo ona kombinacija dvije odvojene slike.

Sotheby’s Will be Selling Yves Klein’s Invisible Artworks#Sothebys #YvesKlein #contemporaryart #conceptualart @Sothebys @YvesKleinArtbot @conceptartworld https://t.co/V7WKDiEpKU

— BlackBookMedia_ (@BlackBookMedia_) March 23, 2022