U studiji su obrađeni podaci živih ljudi koji su dali uzorke, kao i ostaci drevnih ljudi – neandertalaca, denisovaca i male porodica koja je živjela u Sibiru prije duže od četiri hiljade godina.

Naučnici su kreirali najnovije svjetsko porodično stablo u istoriji, povezujući oko 27 miliona ljudi – živih i mrtvih – iz cijelog sveta, između kojih se nalazi 231 milion loza.

„U osnovi smo izgradili ogromno porodično stablo, genealogiju za čitavo čovječanstvo koja doseže koliko god može, rekonstruisali istoriju koja je stvorila sve genetske varijacije koje danas nalazimo kod ljudi“, rekao je dr Vong.

„Ova genealogija nam omogućava da vidimo kako je genetska sekvenca svake osobe povezana sa svakom drugom, duž svih tačaka genom“, navodi on.

„Iako su ljudi u fokusu ove studije, metoda je važeća za većinu živih bića; od orangutana do bakterija. Mogla bi biti posebno korisna u medicinskoj genetici“ rekao je autor studije, prenosi Sputnjik.