On je o inicijativi obavijestio i medije.

“Naime u zetskom selu Mahala nalazi se pogon za separaciju prirodnog šljunka, preradu šljunka, proizvodnju betona, betonske galanterije, cementnog maltera i asfalta kojim gazduje MONTENEGRO PETROL DOO.

Za navedeno postrojenje je urađen Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu 07B-VI-13 na koji je data saglasnost od strane Agencija za zaštitu životne sredine broj UPI-1720/28 od 19.3.2014.

Preduzeće je na osnovu obaveza iz Elaborata, kao i po nalogu ekološke inspektorke Vesne Vučinić vršilo mjerenje buke i to 2 puta u toku 2021. Prvi put 10.11.2021. Izvještaj 20-2954-7586, a drugi put 22.12.2021 Izvještaj 20-3082-7992.. Mjerenje je izvršio Institut za sigurnost iz Podgorice.

Iako je u mjerenjima navedeno da su nivoi buke u skladu sa dozvoljenim, tim zaključcima je napravljena gruba greška. U mjerenju od 10.11.2021. konstatovani nivo Laeq buke je na mjernom mjestu (1 strana 11 Izvještaja 20-2954-7586) je 50 dB(A). To jeste dozvoljeno za stambenu zonu, ali se pomenuto mjerno mjesto ne nalazi u stambenoj zoni već u tihoj zoni aglomeracije, gdje je dozvoljeni nivo 40 dB(A) za dan, odnosno 35 dB(A) za noć. Ostala mjerna mjesta se takođe nalaze u tihoj zoni aglomeracije. Sve i da se nalaze u stambenoj zoni, to nije bitno jer se između postrojenja u stambene zone nalazi zona tihe anglomeracije, a po Pravlniku o graničnim vrijednostima buke u životnoj sredini, načinu utvrđivanja indikatora buke i akustičnih zona i metodama ocjenjivanja štetnih efekata buke (Sl. 060/11 i 094/2021), u Prilogu  1, stav 2 navedeno je da U područjima razgraničenja akustičkih zona, nivo buke u svakoj akustičkoj zoni ne smije prelaziti najnižu graničnu vrijednost propisanu za zonu sa kojom se graniči. Znači ne treba uzimati mjerne nivoe za stambenu, idustrijsku zonu, već isključivo za tihu zonu aglomeracije. Tako da nivo od 50 Db(A), kao i rezultati mjernih mjesta 2 i 3 značajno prelaze dozvoljene granične vrijednosti od 40 dB(A)  koliko je dozvoljeno za tihoj zonu aglomeracije”, piše u inicijativi građanina Zvizdojevića.

Ista je situacija i za mjerenja od 22.12.2021. godine, naveo je on.

“S obzirom da mjerenja iz 2017., 2018., 2020., (za 2019. ne posjedujem izvještaje), u kontinuitetu pokazuju prekoračene granične vrijednosti za tihu zonu aglomeracije, očigledno je da pomenuto postrojenje u radu ne može zadovoljiti granične vrijednosti, pa Vas molim da u skladu članom 27, stav 1, tačka 2 Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini zabrani upotrebu izvora buke jer njihova zvučna snaga prekoračuje propisane granične vrijednosti. Mjere  koje možete preduzeti na osnovu Zakona o inspekcijskom nadzoru neću navoditi, jer ni ovlašćenja koja su definisana za ekološkog inspektora niste sprovodili u mojim ranijim prijavama. Nadam se da ćete sada nešto preduzeti”, napisao je Zvizdojević.

Zvizdojević se nedavno obratio v.d. direktorici Uprave prihoda i carina Crne Gore Mileni Petričević, kojoj je skrenuo pažnju “na nepostupanje službenika Uprave po inicijativi za inspekcijski nadzor” koju je podnio još u februaru 2019. godine, a koja se tiče firmi Montenegro petrol i Transpetrol.

Montenegro petrol je jedna od kompanija koja se sumnjiči za nezakonitu eksploataciju rječnog šljunka.