Međunarodni tim predvođen istraživačima sa Univerziteta Ist Anglija je putem monitoringa ptica širom sveta i snimanja pojedinih vrsta u divljini razvio novu tehniku s ciljem otkrivanja njihovog pjevanja na više od 200.000 lokacija tokom poslednjih 25 godina.

Rezultati ukazuju da su prirodni zvučni pejzaži u proljeće sve tiši i manje raznoliki, što potencijalno može uticati na ljudsko zdravlje i dobrobit, upozoravaju stručnjaci, prenosi Sputnjik.

Istraživači kažu da nije lako predvidjeti odnos između promjena u strukturi ptičjih zajednica i karakteristika zvučnog pejzaža.

“Uopšteno smo otkrili da mjesta koja su doživjela veći pad ukupnog broja ili raznolikosti vrsta takođe pokazuju veći pad akustične raznolikosti i intenziteta“, kazala je dr Katriona Morison, istraživačica na Školi bioloških nauka. „Globalno otopljenje širi se planetom i šteti ljudima, flori i fauni. Ptice su takođe pogođene i to utiče na njihovo pjevanje koje na sve ljude djeluje opuštajuće i ugodno.“

„Na primjer, gubitak vrsta kao što su ševa ili slavuj, vjerovatno će imati veći uticaj na složenost zvučne kulise nego gubitak određenih vrsta, poput vrana i galebova, čije nam pjevanje nije pretjerano ugodno. Međutim, to takođe ovisi o brojnosti i raznolikosti drugih prisutnih vrsta“, dodaje Morison.

„Kako postajemo manje svjesni svog prirodnog okruženja, takođe počinjemo manje primjećivati ili brinuti za njegovo propadanje. Istraživanja poput našeg imaju za cilj da povećaju stepen svijesti o prirodnim gubicima i pokažemo njihov potencijalni uticaj na ljudsku dobrobit“, kazala je dr Morison.