“Nacrt izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji je stavljen na javnu raspravu a potom u inoviranoj verziji predstavljen na sjednici Savjeta za reformu javne uprave, nije odgovorio na ključne manjkavosti važećeg zakona, dok je potencijalno otvorio prostor za nove zloupotrebe”, navedeno je u pismu nevladinih organizacija.

U pismu se naročito potencira “da je neophodno ili brisati pojmove zaštite konkurencije, poslovne tajne ili intelektualne svojine, ili ih jasno definisati, na način utemeljen u međunarodnim standardima”.

“Takođe, ne vidimo razlog da se poreska tajna posebno izdvaja kao ograničenje pristupa informacijama, kada je u Zakonu o poreskoj administraciji ona definisana na način da se odnosi samo na one informacije koje se mogu povezati sa konkretnim poreskim obveznikom. Samim tim, Zakon o zaštiti podataka o ličnosti pruža dovoljan okvir u tom pogledu, pa ne vidimo razlog, osim eventualnog pružanja dodatnog izgovora za skrivanje informacija, da se takvo rješenje zadrži”, navedeno je u pismu.

Institut alternativa i MANS podsjećaju premijera da su “mnogo puta do sada” ukazivale na to da su, naročito javna preduzeća, “proglašavala poslovnim tajnama čak i onu dokumentaciju, koja je i prema važećem Zakonu o slobodnom pristupu informacijama podložna proaktivnom objavljivanju” i kao primjera navode “oklijevanje Odbora direktora novoformiranog preduzeća To Montenegro da objavi ugovor sa izvršnim direktorom, koji je, protivno propisima o slobodnom pristupu informacijama, sadržao klauzulu tajnosti”. “Ovakva kršenja zakona ne treba sa rezigniranošću da se pravdaju lošom primjenom, bez proaktivnog pristupa Vlade u poboljšanju zakonskih normi”, konstatuju Institut alternativa i MANS.

“Slično tome, izuzimanje podataka u posjedu međunarodnih organizacija, stranih država i bezbjednosnog sektora u potpunosti iz primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, pa čak i kada postoji pretežni javni interes za njihovim objavljivanjem, smatramo vrlo problematičnim po ukupnu transparentnost.

Iako smo informisani da je Evropska komisija dala pozitivno mišljenje na nacrt Zakona, šira javnost nije dato mišljenje vidjela. Civilno društvo u Crnoj Gori godinama unazad ukazuje da se na ovaj način naše organizacije stavljaju u neravnopravan položaj a javne rasprave obesmišljavaju”, kaže se u pisanom obraćanju premijeru i poziva Vlada da razmotri njihove sugestije i alternativne opcije koje su ponudili i obrazložili u okviru javne rasprave.