Kroz projektni ciklus, kojim je CEGAS istraživao i zakonski i faktički proces dobijanja crnogorskog državljanstva, došli smo do sljedećih zaključaka:

♥ da samo uređene i tačne evidencije i podaci mogu povratiti vjeru u rad nadležnih institucija i imati jasnu sliku zakonskih okvira i njegovih rezultata kao i unapređenja i vladavine prava ( Na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, dobili smo različite podatke od Ministarva unutrašnjih poslova Crne Gore u odnosu na podatke Zavoda za statistiku – Monstat);

♥ da je neophodno utvrditi jasne definicije kao i način njihovog pravnog tumačenja, kroz sva zakonska akta, kojima se uređuju prava o boravištu, prebivalištu i državljanstvu. ( Pojam zakonitog boravka je na više različitih načina opisan u više Zakona dok se trajni boravak naziva i zakoniti i stalni, što stvara problem ne samo laicima već i stručnoj javnosti prilikom tumačenja prava iz ove oblasti;

♥ da kategorije koje zakon izričito ne isključuje kada je mogućnost ulaska u zonu trajnog boravka i dobijanje državljanstva u pitanju ( školovanje, učešće u programu međunarodne razmjene, specijalizacije, liječenje, humanitarni razlozi, obavljanje vjerske službe, volonterskog rada, boravak lica bez državljanstva i u drugim slučajevima) moraju biti drugačije zakonski određene, tj. zakon bi morao biti jasan da one kao takve ne mogu davati mogućnost transformacije u trajni boravak;

♥ da kod promjene prebivališta između opština, crnogorski državljanin je dužan da prijavi promjenu, dok to nije slučaj kada se radi o promjeni prebivališta van Crne Gore. Po Zakonu o prebivalištu i boravištu ne postoji zakonska obaveza prijave promjene prebivališta, već je ostavljena kao mogućnost, što nije dobro;

♥ da rješenja i mišljenja kojima se stiče počasno državljanstvo moraju biti koncipirana tako da se iz obrazloženja rješenja, a i iz samog mišljenja nadležnog organa moraju jasno uočiti odlučujuće činjenice zbog kojih je dato lice steklo pravo na počasno državljanstvo. ( Koliko je pravedno da se brojna lica u Crnoj Gori susrijeću sa čekanjem od faktičkih 15 godina neprekidnog i zakonitog boravka u zemlji da bi stekli samo jedan od uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva, dok određeni broj njih dobija državljanstvo na osnovu zasluga i crnogorskih interesa, o kojima ne svjedoče na pravno valjan način donešena rješenja i mišljenja.

♥ da nije problem isključivo ukinuti neku odluku kako bi spriječili nepravilnost i zloupotrebu, već proces treba urediti tako da se uz donošenje mišljenja, a nakon toga i rješenja od strane nadležnog organa, građani mogu uvjeriti u pravnu sigurnost i valjanost tog postupka.

♥ Ideja ekonomskog državljanstva je sama po sebi dobra, kada bi se realizovala u skladu sa pravom i zakonom.

Marija Popović Kalezić

Centar za građanske slobode

CEGAS