Kampanja se sastoji od pet narativa –  Cilj operacije “Oluja”; Svrha granatiranja; Ubistva; Pljačke i uništavanje imovine; Sprječavanje povratka. Svi materijali će od danas biti objavljivani na društvenim mrežama CGO-a, kao i SENSE i partnera.

“CGO naglašava da akcija ‘Oluja’ predstavlja jedno od najsurovijih i najmasovnijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ u sukobima 1990-ih, a ostaje i zločin za koji još niko nije odgovarao. Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) su 2008. godine za zločine nad srpskim stanovništvom u „Oluji“ optuženi Ante Gotovina, zapovjednik Zbornog područja Hrvatske vojske Split i glavni operativni zapovjednik operacije ‘Oluja’ u južnom dijelu područja Krajina, zatim Ivan Čermak, zapovjednik Zbornog mjesta Knin i Mladen Markač, zapovjednik Specijalne policije MUP-a Republike Hrvatske. Prvostepenom presudom, iz 2011. godine, Gotovina i Markač su osuđeni na 24 i 18 godina zatvora za ratni zločin i zločine protiv čovječnosti, dok je Čermak oslobođen, da bi, nakon žalbe, naredne godine, Gotovina i Markač bili oslobođeni od krivične odgovornosti.

Ova presuda je izazvala dosta kontraverzi jer su Raspravno i Žalbeno vijeće MKSJ – na osnovu istih činjenica i istog prava – došli do dijametralno suprotnih zaključaka o ključnim pitanjima o kojima su se na suđenju sporili optužba i obrana. Međutim, važno je naglasiti da ti zaključci ne dovode u pitanje utvrđene činjenice o tome šta se, zapravo, dogodilo tokom i nakon operacije ‘Oluja’.

Žrtve, preživjeli i porodice ubijenih i nestalih tokom ‘Oluje’ nevidljive su žrtve za institucije svih zemalja u regionu. Bilo da danas žive u Hrvatskoj, Srbiji ili Crnoj Gori, oni nemaju nikakvu materijalnu, zdravstvenu ni psihosocijalnu podršku institucija. U martu 2020. godine, u Srbiji je usvojen Zakon o pravima boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica, ali ni u njemu žrtve iz operacije ‘Oluja’ nisu prepoznate kao civilni invalidi rata”, navodi se u saopštenju CGO.