Autorka: Jovana Marović*
Nakon političkog zemljotresa na prošlogodišnjim izborima u avgustu, kada je Đukanovićeva Demokratska partija socijalista (DPS) postala opozicija nakon 30 godina na vlasti, s tri pobjedničke koalicije koje su podržale ekspertsku vladu u decembru, lokalni izbori u Nikšiću bili su dočekani s velikim interesovanjem u zemlji i regionu. Nikšić je drugi po veličini grad u Crnoj Gori, sa 72.443 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2011. godine, od čega su 63,7% Crnogorci i 25,3% Srbi. Pored činjenice da je ovo velika opština, Nikšić je i rodni grad predsjednika Đukanovića i njegovo tradicionalno uporište. Ovi izbori su viđeni i kao prvi test za novu većinu na nacionalnom nivou, a posebno za DPS, u smislu da li se može oporaviti od poraza i kakva je njegova trenutna podrška. U skladu s takvim očekivanjima i značajem izbora, građani su odgovorili visokim odzivom od preko 80%.
Igrači su bili isti, kao i napetosti i polarizacija. Bivša opozicija, koja je sada na poziciji vlasti na nacionalnom nivou, u Nikšiću se ponovo kandidovala u tri kolone: kao i u avgustu, koalicija „Za budućnost Crne Gore“ predvođena Demokratskim frontom (DF), „Mir je naša nacija“, predvođena Demokratama i koalicija „Crno na bijelo“, predvođena građanskim pokretom Ujedinjena reformska akcija (URA). Novi igrač je bio novoformirani Narodni pokret privrednika Miodraga Dake Davidovića, koji je uspio osigurati jedno mjesto u lokalnom parlamentu.
DPS je zadržao svoje biračko tijelo, ako se uzme u obzir rezultat parlamentarnih izbora prošlog avgusta, uprkos porazu na nacionalnom nivou. Stranka je, međutim, imala dobar položaj prije ovih izbora, jer je djelovala kao lokalna vlast u Nikšiću i imala je veću medijsku pokrivenost u javnom medijskom servisu RTCG. Iako je i dalje najjača stranka u lokalnom parlamentu, sa 18 od 41 mandata, DPS nema potencijalnog koalicionog partnera za formiranje većine u Nikšiću, jer Socijaldemokratska partija (SDP), stranka s kojom je DPS vršio vlast mnogih godine u prošlosti, nije prešla cenzus; druge stranke nisu mogle biti koalicioni partneri DPS-a zbog njihovih različitih programa. DPS zato može biti samo djelimično zadovoljan glasovima, jer ostaje bez važnih poluga moći, što će biti ozbiljna prepreka u postizanju njegovih ciljeva u budućnosti.
Prelivanje DF-ovih glasova prema Demokratima rezultat je pregrupisavanja u novoj vladajućoj strukturi, gdje podrška Srpske pravoslavne crkve (SPC) više nije bila na strani DF-a, već kod Demokrata. DF je imao podršku službenog Beograda, tako da ni ova koalicija ni njihovi mentori ne mogu biti zadovoljni padom podrške od 11% u Nikšiću u odnosu na rezultat iz 2020. godine: sada će imati 11 mjesta u lokalnom parlamentu. Ohrabrujuće je da je dio glasova radikalnog i desničarskog DF-a pripao umjerenim Demokratama. To se, osim podrške SPC, može pripisati i podršci premijera Zdravka Krivokapića. Zanimljivo je istaći da je Krivokapić bio na čelu liste „Za budućnost Crne Gore“ tokom parlamentarnih izbora, ali je u međuvremenu došlo do raskola među njima, što je rezultiralo uslovnom podrškom DF-a Vladi i stalnim oštrim kritikama, kao i najavom rekonstrukcije Vlade. Ipak, pad podrške DF-u znači da on nema osnove za uslovljavanje koalicionih partnera na nacionalnom nivou, niti može tražiti rekonstrukciju Vlade, pogotovo ne onako kako bi željeli.
Rezultati URA-e u Nikšiću ostali su gotovo isti kao u avgustu prošle godine, što bi trebao biti znak da ova stranka treba da zauzme odlučniji stav i ne odstupa od svojih ciljeva. URA je osvojila samo jedno mjesto i nije imala rast podrške, što mnogi pripisuju njenoj odluci da podrži Vladu zajedno sa strankama s kojima ne dijeli ciljeve ili programsku orijentaciju i u kojoj je jedini političar lider URA-e koji je potpredsjednik. Međutim, ovaj rezultat može se pripisati i lošoj stranačkoj infrastrukturi. URA je pozvana da učestvuje u razgovorima o formiranju lokalne vlasti u Nikšiću, ali njen mandat nije potreban većini, jer DF i Demokrate zajedno imaju 21 od 41 mjesta. S obzirom na ovu situaciju, moguće je da bi se odluka o učešću u lokalnoj upravi doživljavala kao zasnovana isključivo na obezbjeđivanju pogodnosti njenim članovima. Važno je da ova stranka radi na jačanju svojih kapaciteta i insistira na svome programu, koji je stavljen u drugi plan, što se pokazalo kroz nesposobnost da nametne svoje principe novoj vladi.
Takođe je važno naglasiti ogromnu pažnju koju su mediji u Srbiji posvetili izborima u Nikšiću i dešavanjima u Crnoj Gori uopšte, što DPS, zajedno sa ulogom zvaničnog Beograda i SPC u podršci DF-u i Demokratama, koristi kao dokaz miješanja u unutrašnje stvari neozavisne države. Načelno gledajući, svi akteri imaju o čemu da razmišljaju. Region može učiti na crnogorskom primjeru da izbori mogu donijeti promjene, ali malo ljudi može biti time zadovoljno zbog rastućeg nacionalizma i tolikom polarizacijom u društvu, čak i uprkos možda većem stepenu demokratizacije nego u drugim zemljama regiona.
***
Jovana Marović je izvršna direktorka mreže Politikon, istraživačkog centra sa sjedištem u Podgorici. Studirala je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu gdje je i doktorirala. Između 2004-2016, Jovana je radila kao savjetnica za Evropsku uniju u sektoru multilaterale Ministarstva inostranih poslova, savjetnica za međunarodnu saradnju i evropske integracije u Kabinetu predsjednika Opštine Budva, koordinatorka istraživanja u Institutu Alternativa (istraživački i naučno-istraživački institut) i specijalna savjetnica ministra rada i socijalnog staranja. Bavi se i edukacijom. Jovana je članica Radne grupe za poglavlje 23, Pravosuđe i osnovna prava, u okviru pregovora o pristupanju Crne Gore za članstvo u EU.
Napomene: Ovaj tekst je preuzet u partnerstvu sa European fund for the Balkans – predstavništvo Network of European Foundations.
Prevod: PCNEN
Stavovi iznešeni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove redakcije portala PCNEN, što ne znači, nužno, da ne postoji podudarnost ili bliskost. Uredništvo PCNEN-a zadržava pravo da edituje komentare na tekst koji se postuju na portalu ili na PCNEN stranicama na društvenim mrežama Facebook i Twitter.

Napomene: Ovaj tekst je 






0 Comments