Učenici podgoričke gimnazije „Slobodan Škerović“ sa kojima smo razgovarali ne vide ni jedan pozitivan aspekat onlajn učenja. Kažu da je ovakav vid nastave ostavio velike posledice na njihov društveni život. To je potvrdila i njihova profesorica, Milena Pajović.

„Oni idu najviše tamo da bi se družili. Iako se komunikacija između njih pomijerila na online, ipak im fali interakcije uživo. To je vrlo važno da se zaključi, da im online komunikacija nije dovoljna, iako svi mislimo da je ona kod njih dominantan oblik“, kaže Pajović.

Učenici podgoričke gimnazije požalili su se i na to što im časovi traju po pola sata, tokom kojeg se profesor potrudi da ispredaje što više gradiva, kojeg ima dosta, te im rijetko kada ostane vremena za interkciju.

Profesorica Svetlana Jovetić Koprivica, koja predaje u Srednjoj mješovitoj školi u Golubovcima, je pomenula još neke probleme sa kojima se učenici susreću pri onlajn nastavi.

„Nedostaci su vezani za nedovoljan prostor koji učenik dobija za odgovaranje u toku samog časa. Za neke učenike poteškoću predstavlja i usmeno izlaganje dok gleda u uključenu kameru, da ne naglašavamo posebno ono čega smo svi svjesni i znamo da đaci u vangradskim sredinama nerijetko imaju problem sa isključenjem struje, nemogućnošću roditelja da im obezbijede odgovarajuće uređaje, u mnogočlanim porodicama više djece istovremeno prati nastavu“, kazala je Jovetić Koprivica.

Ipak, obje profesorice smatraju da je odsustvo konekcija uživo sa đacima ono što je najveća mana onlajn nastave i da tu povezanost ništa ne može zamijeniti.

„Ne smijemo zanemariti i činjenicu da je valjan kontakt sa učenicima preduslov ostvarivanja svih obrazovno-vaspitnih ishoda. Taj kontakt je neposredan, snažan, slojevit, dvosmjeran i nemoguće je online nastavom zamijeniti nastavu u učionici“, kaže profesorica Jovetić Koprivica.

I profesorica Milena Pajović, dijeli njeno mišljenje.

„Najtužnije je, a prilično izvjesno, da će se desiti to da ćemo neke učenike upoznati tek na kraju godine. Da ćemo ih tek tada vidjeti. Dešava se jedna potpuno obrnuta situacija, prvo ocjena pa ličnost“, kaže Pajović.

Međutim, onlajn nastava nekim je đacima donijela i dobit. Profesorica Pajović smatra da ona najviše ide na ruke onim koji ne vole školu i čije školske obaveze završava neko drugi.

Ovo mišljenje dijeli i jedna od njenih učenica.

„Znam dosta onih koji ne dolaze u školu i koje ona prosto ne interesuje. Oni sada imaju neke beneficije. Ne moraju da dolaze i misle da će sve lako proći. Oni ne prisustvuju online časovima i prođu veoma lako. A mi moramo, plus smo za kompjuterom za vrijeme časova, negdje od dva do šest. Stalno u istom položaju. Opada nam koncentracija. Nekada nam je lakše da gledamo kroz prozor kako se njiše grana, nego da pratimo nastavu“, rekla je jedna od učenica gimnazije „Slobodan Škerović“.

Za potebe održavanja online nastave, svi profesori osnovnih i srednjih škola u Crnoje Gori prošli su obuku za korišćenje Microsoft teams platforme. Ova platforma omogućava grupne video pozive i predavanja sa prikazom prezentacija, zadavanje domaćih zadataka, ali i  komunikaciju s pojedinim učenicima i privatnu komunikaciju putem chata.

„Kao razredna starješinka odjeljenja Opšte gimnazije i u direktnoj komunikaciji sa učenicima saznajem da putem online nastave sa teškoćom savladavaju nastavne sadržaje iz predmetnih oblasti kakve su Matematika, Hemija, Fizika, ali da su različito  motivisani u radu iz ostalih predmeta. S druge strane, učenici svjedoče da su unaprijedili svoje digitalne kompetencije“, kazala je profesorica Jovetić Koprivica.

Ona je navela da se, kada je u pitanju predmet Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost, trudi da učenicima obezbijedim dostupnost književnih tekstova u PDF formatu.

Ipak, obuka za Microsoft teams i svakodnevno korišćenje računara i telefona za praćenje nastave, pomoglo je i učenicima i profesorima da se digitalizuju.

„Ovaj način realizovanja nastave nas je motivisao da prilagođavamo metode i oblike rada, u odnosu na one tradicionalne i aktivne u učionici. Uvođenje metoda koje su prihvatljive u online okruženju je novina u radu sa učenicima i zahtijeva i od nas da učimo i da se usavrašavamo. S tim u vezi, moram naglasiti da u zavisnosti od razvojnih smetnji, ovaj način realizovanja nastave je posebno zahtjevan kada su u pitanju posebne obrazovne potrebe pojedinih učenica i učenika“, kazala je profesorica Jovetić Koprivica.

Ona „i kao nastavnik i kako roditelj“  tvrdi „da će posljedice odvijanja nastave u pandemijskim okolnostima imati dalekosežne posljedice“, a jedna od njih je da će odgovornost nastavnika biti „višestruko pojačana, u periodu kada se nastava bude odvijala u uobičajenim okolnostima“.

Teodora Đurnić