Centar za građansko obrazovanje (CGO) je ponovo danas pozvao Agenciju za sprječavanje korupcije (ASK) da donese konačne odluke u svim slučajevima koji su vezani za poslanike na čije kršenje zakona je CGO ukazao kroz Inicijativu upućenu ASK-u prije skoro 30 mjeseci, a zbog neprijavljivanja tačnih, potpunih i preciznih podataka u izvještajima o prihodima i imovini za 2017. godinu.

“CGO je primio od ASK-a, dan nakon održanih parlamentarnih izbora, odluke prvo za šest, pa onda za još dva poslanika u kojima se utvrđuje kršenje člana 23 stava 2 Zakona o sprječavanju korupcije. Takođe, u međuvremenu su sukcesivno stigle odluke u sedam slučajeva u kojima je ASK, po dosta čudnoj metodologiji, utvrdila da ti poslanici nisu prekršili zakon. Radi se uglavnom o bivšim poslanicima tada vladajuće strukture Miću Orlandiću, Miloradu Vuletiću, Miodragu Radunoviću, Nedžadu Dreševiću, Branku Čavoru, Andriji Popoviću i Adrijanu Vuksanoviću.

ASK ni nakon dvije i po godine nije utvrdila odgovornost u 10 slučajeva, odnosno u slučajevima  Branimira Gvozdenovića, Obrada Stanišića, Andrije Nikolića, Mirsada Mulića, Maje Bakrač, Predraga Sekulića, Nikole Rakočevića, Jovanke Laličić, Radula Novovića i Ervina Ibrahimovića”, navodi se u javnom reagovanju CGO.

CGO podsjeća na to da je svoju inicijativu protiv 25 tadašnjih poslanika vladajuće strukture “bazirao na činjenici da se podaci o prihodima i imovini u tim izvještajima ne objavljuju tačno i potpuno, a što uključuje preciznost tih podataka kako bi zainteresovana javnost imala punu informaciju o visini, izvorima i osnovama prihoda javnih funkcionera“.

“Nema sumnje da kumulativno spajanje i unošenje podataka u izvještaje nije i ne može biti tačan i potpun podatak objavljen na način propisan zakonom, a dodatno to  uskraćuje pravo javnosti da zna kolika su koja stvarna primanja funkcionera i kakva je njihova struktura, odnosno što su zarade a što varijabile ili naknade po drugim osnovama.

CGO cijeni da nije uloga ASK-a da, koristeći manipulativno druge zakone, dozvoljava javnim funkcionerima nepreciznost u prijavljivanju prihode i imovine ili da slobodno tumači zakonske odredbe kako bi zaštitila javne funkcionere koji krše Zakon o sprječavanju korupcije. Takođe, ASK je držeći u fiokama ove slučajeve onemogućio efektivnu sankciju i doveo do toga da sada samo, i to u pojedinim slučajevima, formalno utvrđuje odgovornost koju ne prati nikakva negativna posljedica za te javne funkcionere“, piše u saopštenju CGO.

CGO konstatuje da kadrovske promjene u ASK-u „nijesu do sada dovele i do drugačijeg odnosa prema većini javnih funkcionera, a posebno ne prema onima koji se percipiraju kao još uvijek politički moćni“.