Autorka: Sabine Pallas*

U ime Land Rights Now, izražavam solidarnost s tradicionalnim zajednicama i podršku zaštiti prirode planine Sinjajevine, u Crnoj Gori, koja je postala ugrožena zbog planova za uspostavljanje vojnog poligona.

Land Rights Now je međunarodna koalicijska kampanja koju je 2016. pokrenula grupa organizacija, uključujući tri suosnivača, Međunarodnu zemaljsku koaliciju, Oxfam i Inicijativu za prava i resurse iz zajedničke zabrinutosti za rješavanje globalne krize nesigurnih prava na zemljište za milione domorodačkih naroda i lokalnih zajednica koje su dovedene u opasnost da izgube svoje zemlje i sredstva za život.

Kampanja Land Rights Now poziva vlade i druge koji su na vlasti da preduzmu akcije za osiguranje prava na domorodačke i zajedničke domove širom svijeta, pružajući podršku aktivnim građanima, medijima, zajednicama i organizacijama širom svijeta.

Zašto je osiguravanje prava na zemljište za lokalne zajednice i domorodačke narode tako važno pitanje u cijelom svijetu? U mnogim je zemljama ključno za borbu protiv siromaštva i gladi, gdje god je to ključno za borbu protiv klimatskih promjena. Pravo na zemlju je takođe pitanje ljudskih prava, posebno tamo gdje autohtoni narodi i lokalne zajednice stoljećima upravljaju zemljištem, a prava na zemlju dio su zaštite različitosti života, kulture i jezika čijoj ljepoti i značenju pridaju čitav naš život.

Pastoralizam ima važnu ulogu u ekosistemima – iako vlade često imaju zablude o tome, smatrajući pastoralizam proturječnim industrijskim, poljoprivrednim i trgovačkim razvojem, a pastoralisti – čija je upotreba zemljišta obično komunalna – rijetko imaju sigurna prava na zemlju i druge resurse kao rezultat. U kontekstu u kojem možemo očekivati veći stres zbog prirodnih resursa zbog klimatske krize, pastoralisti su zapravo razvili prakse upravljanja resursima kako bi se stalno prilagođavali varijabilnosti i stresu na prirodnim resursima. Stoga, u kontekstu klimatskih promjena, pastoralisti mogu biti učinkoviti menadžeri resursa. Osiguravanje pastoralističkih prava na zemljištu može poboljšati ovaj kapacitet, a mnoge lokalne i nacionalne inicijative sada podržavaju pastoralistički razvoj za učinkovito ublažavanje, prilagođavanje i izgradnju pastoralističke otpornosti na utjecaje klimatskih promjena.

U posljednjih 10-15 godina vidjeli smo sve veći zahvat zemljišta – gdje se zemljište koje su ranije koristile lokalne zajednice daje u zakup ili prodaje vanjskim investitorima, uključujući korporacije i vlade, bez prethodnog pristanka pogođenih korisnika zemljišta i bez procjene socijalnih, ekonomskih i uticaja na životnu sredinu. Takve eksproprijacije zemljišta obično se ne temelje na transparentnim ugovorima, niti na demokratskom planiranju i značajnom učestvovanju zajednica.

Bez obzira imaju li lokalne zajednice formalna prava nad zemljištem (poput titula), uvijek bi trebali imati šta reći u onome što se događa – njihovi životi i sredstva za život često zavise od toga.

Spašavanje Sinjajevine povod je za sve nas, ne samo građane Crne Gore. Ono što je ovdje u pitanju su jedinstvena biološka raznolikost i prirodne ljepote koje treba da se tiču svakoga.

* Govor aktivistkinje Land Rights Now