“Pozivamo predsjednika Crne Gore, gospodina Mila Đukanovića, premijera, ministra obrane, predsjednika Skupštine i Vladu Crne Gore da odmah zaustave militarizaciju teritorije Sinjajevine i urade nezavisnu procjenu uticaja na životnu sredinu i građane, što uključuje i zdravstveni, socijalni i ekonomski aspekat, te da se osigura učešće građana u proces donošenja odluke o načinu raspolaganja Sinjajevinom. Tražimo zaštitu tradicionalnog načina života i ekosistema u skladu s poglavljem 27 o pristupu EU. Započeti primjenu evropskih ekoloških standarda definisanih u Zelenom novom sporazumu za Evropu i relevantnim direktivama EU-a (Direktiva EIA 85/337 / EEZ) kao i izjavi Arhuške Konvencije UN-a. Tražimo uključivanje Sinjajevinskih lokalnih zajednica u političke procese, kad god se odluke odnose na njih”, navodi se u izjavi i dodaje da lokalne zajednice treba da imaju presudnu ulogu u načinu raspolaganja prostorom.

———————-

Sinjajevina je važno biljno područje (IPA) od 2016. godine i predloženo je kao područje zaštite ptica i područje od posebnog interesa za očuvanje mreže EMERALD, status koji bi Sinjajevina stekla nakon ulaska Crne Gore u EU

———————–

Organizacije civilnog društva su, kako je navedeno, izrazile solidarnost sa mještanima Sinjajevine i okolnih sela i gradova, te iskazale zabrinutost zbog militarizacije drugog po veličini pašnjaka u Evropi, koji je prema crnogorskoj Nacionalnoj strategiji i akcionom planu biološke raznolikosti, koja je bila predmet pregovora o pristupanju s Evropskom unijom (EU), trebao da bude proglašen za regionalni park prirode prije kraja 2020.

To je, kako podsjećaju, važno biljno područje (IPA) od 2016. godine i predloženo je kao područje zaštite ptica i područje od posebnog interesa za očuvanje mreže EMERALD, status koji bi Sinjajevina stekla nakon ulaska Crne Gore u EU.

Podsjećaju da je Sinjajevina dio UNESCO rezervata biosfere rijeke Tare i da se graniči s nacionalnim parkom Durmitor, jednim od najstarijih na Balkanu, te da je Vlada u septembru 2019, ignorišući legitimno i legalno izglasanu peticiju, otvorila vojni poligon na površini preko 7.500 hektara u srcu rezervata biosfere rijeke Tare, zanemarivši više od 3000 potpisa građana, te da su iste godine crnogorske, američke, austrijske, slovenačke i italijanske trupe učestvovale u prvoj međunarodnoj vojnoj obuci NATO-a, koristeći preko pola tone eksploziva, dok je lokalno stanovništvo bilo prisutno sa svojim stadima na planini.

U zajedničkoj izjavi se ukazuje na to da vojni poligon ugrožava najmanje 25.000 porodica na obroncima Sinjajevine, ali i očuvanje biološke raznolikosti i lokalnog ekosistema. Ističu da nijesu urađene procjene uticaja vojnog poligona na životnu sredinu, kao ni medicinske i društveno-ekonomske posledica stvaranja vojnog poligona na Sinjajevini.

Predstavnik ICCA konzorcijum Marko Basi, član Vijeća s posebnom odgovornošću za Južnu Evropu i Sredozemlje, profesor antropologije, Sveučilište u Palermu u Italiji, je kazao danas da područja poput Sinjajevine nisu samo neutralna, geografska ili proizvodna područja, već “teritorija života”, kakva su širom svijeta snažan izvor simbola i značenja, graditelj solidarnosti i identiteta zajednice. On je ukazao da upravljanje Sinjajevinom, zasnovano na drevnim institucijama kao što su katuni i zbor, dovodi do korijena naroda Crne Gore i njegovog identiteta.

“Priznanje Sinjajevine za biosferni rezervat UNESCO-ovog kanjona Tara, prisustvo lokaliteta Natura 2000 i studija Evropske unije, kako bi ga pretvorili u regionalni park, govore o sposobnosti lokalnih zajednica da koriste ta područja u skladu s prirodom, pretvarajući Sinjajevinu u globalnu baštinu. ICCA konzorcijum ne može podnijeti da nijemo gleda kako se Sinjajevina iz teritorije života pretvara u područje rata i smrti. Ovo je trenutak za biranje mira, demilitarizacije i de-eskalacije sukoba”, rekao je Basi, koji je obećao podršku ICCA konzorcijuma u borbi za zaštitu Sinjajevine, koristeći iskustva Italije koja je zakonom zaštitila katunski način života.

—————-

Glas mještana ne smije ostati zanemaren, oni moraju znati šta se planira sa njihovom zemljom i nikakve akcije ne mogu biti preduzete mimo njihove volje

————-

Njegov kolega Joam Evans je podijelio svoja iskustva iz borbe svoje zajednice protiv rudarskog kopa u Španiji. On je naveo da njihova borba za zemljište traje decenijama, ali da uspijevaju da odole napadima industrije koja želi da uništi život cijele zajednice.

“Zato mi stojimo uz Sinjajevinu i podržavamo vašu borbu da zaštitite vašu planinu. Glas mještana ne smije ostati zanemaren, oni moraju znati šta se planira sa njihovom zemljom i nikakve akcije ne mogu biti preduzete mimo njihove volje”, istakao je Evans.

U ime Land Rights Now Sabine Palas je izrazila solidarnost sa tradicionalnim zajednicama Sinjajevine i podržala zaštitu netaknute prirode te planine. Ona je navela da je u mnogim zemljama zaštita zemljišta ključna u borbi protiv siromaštva i gladi, ali I klimatskih promjena.

Direktor Ekološkog pokreta Ozon i predstavnik Koalicije za održivi razvoj Aleksandar Perović je pozvao  buduću Vladu Crne Gore da napravi otklon od prethodne, te poništi odluku o proglašavanju Sinjajevine za vojni poligon.

“Ukoliko se nastavi ignorantski odnos prema građanskoj incijativi za zaštitu Sinjajevini, poručujemo novoj Vladi da ćemo iskoristiti sve mehanizme građanskog otpora da zaštitimo javni interes, a to je da Sinjajevina bude stavljena pod odgovarajući nivo nacionalne i međunarodne  zaštite”, kazao je Perović.

Predstavnik Građanske inicijative Sačuvajmo Sinjajevinu Milan Sekulović je kazao da je pitanje očuvanja Sinjajevine pitanje poštovanja zaštite ljudskih prava. On je istakao da Građanska inicijativa Sačuvajmo Sinjajevinu ostaje dosljedna u zahtjevu da se poništi odluka o proglašavanju Sinjajevine za vojni poligon, te istrajava u namjeri da se to područje proglasi za regionalni park prirode u kojem se razvijaju poljoprivreda i turizam.