Stručnjaci Savjetodavne grupe za javne politike Balkan u Evropi su prepoznali pandemiju COVID-19 kao kritičnu tačku, krizu koja može trajno uzdrmati institucije i društva. Nijedan od ovih scenarija nije neizbježan, a neke od posljedica pandemije COVID-19 na zapadni Balkan mogu se ublažiti, navodi se u saopštenju.

Istražujući devet kritičnih oblasti, BiEPAG-ova analiza Zapadni Balkan u vrijeme globalne pandemije ističe na koje načine pandemija i odgovori vlade na istu predstavljaju posebne izazove za: 1. ulogu države, 2. demokratiju i zarobljenu državu, 3. geopolitičke promjene, 4. novi nacionalizam, 5. socijalnu otpornost, 6. uticaj na životnu sredinu, 7. migracije i zdravstvenu zaštitu, 8. zdravstvenu zaštitu i socijalnu sigurnost i 9. ekonomske implikacije.

Studija proučava uticaj na sve kritične oblasti i daje obrise mogućih rizika i prilika/mogućnosti, a zatim identifikuje i konkretne intervencije koje bi mogle da spriječe najgore posljedice po region.

Ključne poruke BiEPAG-ove analize su:

 EU mora u svoju reakciju na vanredne situacije da uključi sve zemlje Zapadnog Balkana, kako u planove pomoći tako i u planove obnove nakon vanrednih situacija, a bez obzira na status njihovih pregovora o pridruživanju. Potpuno uključivanje regiona od suštinskog je značaja kako bi se spriječile teške ekonomske posljedice i geopolitička pomjeranja.

Podrška u prevazilaženju postkriznih ekonomskih i socijalnih posljedica trebalo bi da bude uslovljena mjerama za smanjenje zarobljavanja države.

 Pandemija ne može biti izgovor za neograničeno ukidanje demokratije, a ograničenja građanskih sloboda moraju biti privremena, proporcionalna i transparentna. EU mora da identifikuje i nadzire ograničenja vezana za demokratske institucije i građanske slobode tokom vanredne situacije na zapadnom Balkanu.

 Ekološka kriza u regionu neće biti riješena niti smanjena, a prijeti joj i rizik da bude ostavljena po strani u interesu brzog ekonomskog oporavka. Činjenica da je i u vrijeme smanjenog saobraćanja automobila tokom trajanja mjere zabrane kretanja nivo zagađenja vazduha nastavio da biva rekordno visok iznijela je na vidjelo hitnost odlučnih akcija u regulisanju teške industrije: mnoge velike fabrike i dalje krše ekološke standarde i ugrožavaju zdravlje građana.

 U cilju rješavanja ekonomskih i socijalnih posljedica, vlade treba posebno da podrže mala i srednja preduzeća, istovremeno obezbjeđujući snabdijevanje hranom za ugrožene grupe. Najzad, privremeni univerzalni osnovni dohodak mogao bi pomoći građanima koji su izgubili sredstva za život.

 Postoji i kratkoročna i dugoročna potreba za poboljšanjem kvaliteta bolnica u pogledu opreme, adekvatnih zaliha ljekova i smanjenja prenatrpanosti kritičnih bolničkih odjeljenja, kao i za povećanjem plata bolničkom osoblju kako bi se obezbijedio njegov ostanak. Neophodno je da vlade (u regionu) i države članice EU imaju zajednički pristup u rješavanju nedostatka medicinskog osoblja zbog iseljavanja iz regiona, što dodatno opterećuje zdravstvenu zaštitu. Ranjivim grupama poput Roma treba omogućiti pristup zdravstvenoj zaštiti i zaštititi ih od diskriminacije.

 Potrebna je pažljivo kombinovati kratkoročne i dugoročne mjere kako bi se spriječilo da se pandemija pretvori u trajnu katastrofu za zapadni Balkan. Kriza je takođe iznijela na vidjelo mnoge strukturalne slabosti u regionu, od slabih zdravstvenih sistema, slabog povjerenja u državu, do slabe demokratije i zarobljene države, dok je istovremeno i probudila građansku svijest i poslužila kao pozadina za veću solidarnost među građanima. Ukazivanje na slabosti može pomoći u rješavanju problema i izgradnji otpornijih društava.

O Savetodavnoj grupi za javne politike Balkan u Evropi

Savjetodavna grupa za javne politike Balkan u Evropi (BiEPAG) je inicijativa za saradnju Evropskog fonda za Balkan (EFB) i Centra za studije jugoistočne Evrope Univerziteta u Gracu (CSEES) koja za cilj ima promovisanje evropske integracije zapadnog Balkana i konsolidacije demokratskih, otvorenih zemalja u regionu. BiEPAG čine ugledni istraživači u oblasti politike sa zapadnog Balkana i šire Evrope koji su se etablirali svojim znanjem i razumijevanjem zapadnog Balkana i procesa koji oblikuju region. Trenutni članovi BiEPAG-a su: Dimitar Bečev, Florian Biber, Srđan Cvijić, Milica Delević, Srđan Majstorović, Nataša Vunš, Marika Đolai, Vedran Džihić, Dejan Jović, Marko Kmezić, Jovana Marović, Milan Nič, Corina Stratulat, Nikolaos Tzifakis, Alida Vračić, Špend Emini, Zoran Nečev, Tena Prelec, Donika Emini, Jelena Vasiljević, Đergi Vurmo i Mateo Bonomi.