Centar za građansko obrazovanje (CGO) je objavio izvještaj “Mediji u Crnoj Gori – između zagrljaja vlasti i borbe za profesiju”, koji predstavlja godišnji presjek stanja u oblasti medija. Fokus izvještaja je na ključnim problemima crnogorske medijske scene – od otvorene censure, odnosno slučajeva napada na novinare i načina njihovog procesuiranja, preko održivosti medija i njihovog pristupa sredstvima iz Budžeta, funkcionalnosti samoregulatornih tijela i regulatora, do javnog medijskog servisa RTCG, nakon nezakonite promjene upravljačke i uređivačke strukture, uz niz pratećih preporuka.

Broj napada na novinare smanjen je u 2019. godini, ali i dalje nije rasvijetljen nijedan od najtežih ranijih slučajeva, poput ubistva suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan, Duška Jovanovića, pokušaja ubistva novinara dnevnika Vijesti i nedjeljnika Monitora Tufika Softića i Olivere Lakić. Većina od 92 slučaja napada na novinare i imovinu medija u Crnoj Gori, od 2004. do kraja 2019.godine, nikada nije dobila odgovarajući epilog.

Prikrivena cenzura se ogleda kroz manje vidljive, ali opasne forme pritiska i primjenjuje se prvenstveno kroz politizovanu, diskrecionu i netransparentnu raspodjelu javnih fondova, subvencija i pratećih olakšica medijima.

Godinama su vlasti pokušavale da ignorišu ili negiraju nalaze istraživanja CGO-a, iako su ista bila uredno, kao relevantna, citirana u brojnim međunarodnim izvještajima. Konačno je problem prepoznat i dobro adresiran kroz novi Prijedlog Zakona o medijima, koji je Vlada Crne Gore usvojila krajem 2019. godine, a koji je sada u skupštinskoj proceduri.

Otvorena i prikrivena cenzura su rezultirale rastom autocenzure, odnosno pojavom da je sve manje novinara spremno da se posveti profesionalnom i istraživačkom novinarstvu, a to utiče i na ukupni pad kvaliteta izvještavanja.

Samoregulacija u Crnoj Gori još uvijek nije funkcionalna, što za posljedicu ima česta kršenja Kodeksa novinara. Individualni samoregulatori su pokazali veći stepen posvećenosti i profesionalizma nego vlastima bliži Medijski samoregulatorni savjet (MSS). Zato se u preporukama izvještaja naglašava značaj prekida privilegovane podrške vlasti MSS-u uz ocjenu da je to kontraproduktivno za čitav sistem samoregulacije.

Agencija za elektronske medije (AEM), kao regulator, do sada nije dosljedno poštovala Zakon o elektronskim medijima, što je rezultiralo izostankom primjene adekvatnih mjera, uključujući i krajnju mjeru – oduzimanje odobrenja za rad onima koji su drastično ili kontinuirano kršili Zakon. Takav (ne)rad AEM-a stimulisao je nelojalnu konkurenciju na medijskom tržištu i omogućavanje da prihodi od marketinga idu prema emiterima koji ne proizvode značajan obim programa u Crnoj Gori, ali i urušavanje profesionalnih standarda i etičkih normi kroz tolerisanje kršenja programskih principa.

Partijsko zauzimanje RTCG predstavlja najdirektniju demonstraciju političkog pritiska na medije u posljednje četiri godine, a kao takvo je notirano i u relevantnim međunarodnim izvještajima. Savjet RTCG je „očišćen“ od nepodobnih članova iz civilnog društva, a nezakonite smjene rukovodstva i uredništva su dokazane i pravosnažnim sudskim odlukama. Posljedično, današnji RTCG je zatvoren za argumentovana, drugačija i kritička mišljenja, uz povremena simuliranja te drugosti kroz već prepoznate i nove snage među “igračima” vladajuće partije.

U izvještaju CGO se daje niz preporuka za unaprjeđenje Prijedloga Zakona o medijima i ukazuje na važnost adekvatne primjene seta novih medijskih zakona, a posebno izbora novih savjeta javnog medijskog servisa i regulatora u skladu sa tim sugestijama koje definišu zakonodavni okvir za potrebnu nezavisnost ovih tijela. Dodatno se ukazuje i na značaj podrške inicijativama u oblasti medijske pismenosti.

Izvještaj je objavljen u okviru projekta „Činjenice su važne 2 – za medije koje zaslužujemo!“, koji finansira ambasada Kraljevine Holandije.