Kako je rijeka priznata kao osoba, to znači da je onaj ko je naudio rijeci, naudio i istoimenom plemenu koje uz nju živi. Ako se dogodi bilo kakva zloupotreba ili ona bude ugrožena na bilo koji način, zagađena ili se na njoj budu sprovodile neovlašćene aktivnosti, rijeka može da tuži počinioca. Osim toga, ovo znači i da rijeka može da bude vlasnik imovine, da sklapa ugovore i bude tužena.

Ova rijeka, koja se nalazi na Sjevernom ostrvu Novog Zelanda, jedan je od najvažnijih prirodnih resursa ove ostrvske države, piše BBC.

Maori, polinežanski domoroci Novog Zelanda, borili su se više od 160 godina da legalno zaštite rijeku.

Maorsko poštovanje predaka obuhvata i potrebu za zaštitom prirode i zemlje koju su naslijedili od onih koji su tu živeli prije njih. Oni veruju da su ljudi i voda u posebnoj vezi, o čemu govori i tradicionalna izreka “Ja sam rijeka i rijeka je ja”.

Rijeka Vanganui nije jedini prirodni resurs koji je dobio status legalne osobe. Park Te Urevera postao je 2014. prvo prirodno dobro ove zemlje koje je dobilo status osobe. I planina Taranaki, stratovulkan star 120.000 godina, koji je sveto mjesto Maora, dobila je 2018. isti status. Ipak, rijeka Vanganui je možda imala najviše uticaja: poslije ove odluke 2017. godine, indijske rijeke Gang i Jamuna i sve rijeke u Bangladešu dobile su zakonska prava osobe, piše BBC na srpskom jeziku.