Robert Emeri i Džim Koen, profesori psihologije na Univerzitetu u Virdžiniji, objašnjavaju u svojoj studiji objavljenoj u časopisu Scientific American da bi se odgovor na to pitanje moglo nalaziti u prednjem cingularnom korteksu, području mozga za koje se smatra da reguliše emocionalne reakcije, prenosi Geek.hr.

Oni ukazuju na to da prednji cingularni korteks postaje aktivan u stresnim situacijama.

Prethodno se za tu regiju mozga mislilo da stimuliše nerv vagus koji počinje u moždanom stablu i spaja se na prsima i trbuhu. Upravo se za tu stimulaciju mislilo da će dovesti do ‘bola’ koju osjećamo u našim grudima.

U studiji iz 2013, naučnici sa univerziteta Aalto, te onih u Turku i Tampereu krenuli su u potragu za odgovorom. Pitali su 700 osoba da im tačno pokažu gdje su osjetili različite emocije u svojim tijelima.

Studija objavljena u časopisu Proceedings of National Academy of Sciences pokazala je da su rezultati bili dosljedni i iznenađujuće slični u različitim kulturološkim sredinama. Naučnici su otkrili da određene emocije mogu biti grupisane zajedno – npr. ljutnja, tjeskoba i strah povezane su s jakim osjećajem u grudima. S druge strane, sreća, pa čak i ljubav, izazvale su aktivnost u cijelom tijelu.

Naučnici su objasnili da ti osjećaji – ubrzani rad srca ili stezanje u prsima – mogu biti izazvani kako bi nam pomogli odgovoriti na specifične izazove u našem okruženju i nositi se s promjenama kardiovaskularnog ili nervnog sistema. Zasad se još uvijek ne može sa sigurnošću utvrditi jesu li ove tjelesne promjene drugačije za svaku emociju, pa su potrebna dodatna istraživanja.