Bosanski atlas ratnih zločina 92-95, u kojem je zabilježeno oko 100.000 imena stradalih je projekat dokumentovanja ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, koji je juče predstavljen u Mostaru.

Ovaj projekt nastavak je „Bosanske knjige mrtvih“ koja se bavila istraživanjem ljudskih gubitaka i popisom žrtava ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini krajem prošlog stoljeća.

U „Bosanskom atlasu ratnih zločina“, digitalnom memorijalu, imena poginulih povezana su s događajima i lokacijama precizno označenima na karti, a sve je propraćeno dostupnim fotografijama, video zapisima, sudskim presudama, izjavama svjedoka.

Po riječima direktora IDC Mirsada Tokače, u izradi „Bosanskog atlasa ratnih zločina“ korišćeno je više od 700 različitih izvora: razgovori s porodicama, posjete grobljima, vojne i policijske arhive, sudske presude, baze podataka stranih organizacija i slično.

Tokača je rekao da cilj projekta nije stvaranje mitova, već suprotno. “Nas ne zanima mit već racionalan, argumentiran, činjenični pristup prošlosti i tek onda ćemo hladne glave biti spremni da se s njom suočimo”, poručio je Tokača.

On je rekao da pri izradi Atlasa nije bilo diskriminacije na bilo kojoj osnovi, nacionalnoj ili vjerskoj. U Atlasu je zabilježeno oko 100.000 imena stradalih, a po Tokačinim riječima, istraživački posao nije gotov i taj popis će se dopunjavati.

Sledeća prezentacija projekta planirana je za 12. decembar u Sarajevu nakon čega će građani putem interneta imati slobodan pristup bazi podataka „Bosanskog atlasa ratnih zločina“, prenosi Fena.