Stručnjaci sa Univerziteta Kembridž, pod vođstvom profesora Pitera Džonsa, smatraju da je apsurdno misliti kako postajemo odrasle osobe s 18 godina. Kod nekih osoba adolescencija traje dugo, dok kod ostalih taj prelaz prema odrasloj dobi prođe jako brzo, prenosi Geek.hr.

“Smatram da je apsurdno definisati kada prelazimo iz djetinjstva u odraslu dob. Vjerovatno sistemima zdravstva, obrazovanja i prava odgovaraju takve definicije”, kaže profesor Džons, prema čijem mišljenju ne postoji direktan prelaz od djetinjstva u odraslu dob. Ljudi se nalaze na nekoj vrsti putanje.

Najnovija saznanja o tome kako funkcioniše mozak u različitim periodima ljudskog života imaju veliki uticaj na društvo. Neuronaučnici smatraju da ljudski mozak 18-godišnjka još uvijek prolazi kroz velike promjene.

U dvadesetima se zbog raznih situacija u kojima se nalazimo mogu javiti određeni mentalni poremećaji koji se počinju rješavati kada uđemo u tridesete.

Profesor Daniel Gešvin sa Univerzitata Kalifornija naglašava kako postoje individualne varijable u razvoju ljudskog mozga. Smatra kako obrazovni sistemi griješe kada se više fokusiraju na grupu, a ne na pojedince. Postoje individualne putanje, razvoj koji traje i do dvadeset godina, ali to varira od pojedinca do pojedinca.

Šizofrenija se obično dijagnosticira kod starijih adolescenata, a u dvadesetima se rizik za njeno pojavljivanje smanjuje. Razlog tome se vjerojatno krije u razvojnim procesima u mozgu.