Ustavni sud Crne Gore je prihvatio žalbu Regionalnog vodovoda u sporu sa austrijskom građevinskom kompanijom ‘Štrabag’, u čiju korist je ranije Apelacioni sud presudio, objavio je portal Vijesti.

Štrabag i Regionalni vodovod su 2008. potpisali ugovor o gradnji cjevovoda vrijednog 17 miliona eura. Regionalni vodovod je naredne godine raskinuo ugovor, a ‘Štrabag’ je pokrenuo atbitražni postupak, a zatim i suđenje pred crnogorskim sudovima. Prošle godine ‘Štrabag’ je dobio konačnu presudu u svoju korist i blokirao račun Regionalnog vodovoda na iznos od 12 miliona eura.

Univerzitetski profesor iz Japana dr Časlav Pejović, član Međunarodne akademije za komparativno pravo i Međunarodne akademije za trgovačko i potrošačko pravo i jedan od troje arbitara koji su do 2013. rješavali ovaj poslovni spor, ocienio je lani u intervjuu za Monitor, da je Apelacioni sud “na veoma čudan način protumačio Evropsku konvenciju, navodeći da Regionalni vodovod ’nije iskoristio mogućnost da se odredi arbitražna institucija prema članu IV stav 3 i 5 Evropske konvencije iz 1961. godine’”.

“Ovakav stav Apelacionog suda je u suprotnosti sa arbitražnim pravom, pa i elementarnom logikom koja proizilazi iz procesnog položaja stranaka u sporu. Evropska konvencija jasno ukazuje da se radi o pravu tužitelja. Ako je tužitelj napravio propust, zašto bi se od tuženog zahtijevalo da podučava tužitelja kako i gdje da ga tuži? Pa nije tuženi advokat tužitelja, već stranka na suprotnoj strani u sporu, koja ima pravo da se u svoju korist poziva na procesne greške tužitelja. Apelacioni sud je na situaciju kada stranke nijesu odredile institucionalni arbitražu primijenio stav 3 koji se odnosi na slučaj kada hoc arbitražni sporazum nije precizirao organizaciju arbitraže, dakle sasvim drugačiju situaciju koja nema nikakvu vezu s ovim sporom. Kad sam pročitao ovakvo nakaradno tumačenje, sjetio sam se Mladena Delića i onog čuvenog: ‘Je li ovo moguće!’ Apelacioni sud je okrenuo naglavačke i Evropsku konvenciju i procesna pravila, praveći usput elementarne greške u tumačenju prava. Gospodo sudije, zašto ste ovako sudili? Koja je to muka bila?”, pitao je dr Pejović.