Duško Knežević, većinski vlasnik Atlas grupe, osumnjičen za pranje novca i nelegalno poslovanje, u dnevniku Vijesti je obznanio o čemu je razgovarao sa glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem u septembru 2017. godine.

On je, prvo, pozvao Katnića da otkrije javnosti sadržaj njihovog razgovora ili će to sam učiniti i, moguće, izazvati politički potres u zemlji, Katnić mu je uzvratio da slobodno to može učiniti.

“U ovom momentu želim da kažem da su teme našeg razgovora bile afera ‘Telekom’, porodica Đukanović, vila koja se gradi pored vile ‘Gorica’ i njena namijena, prodaja Eektroprivrede italijanskoj A2A i okolnosti koje su pratile taj ugovor, te u ovom kontekstu Katnićev odnos sa advokatom Rodićem. Govorio mi je o njegovom prijateljstvu sa Rodićem, kojeg je javno optužio u junu 2017. da je organizovao kriminalnu grupu radi davanja mita. Jedna od tema je bio posao i potom sudski proces sa kompanijom ‘Kaspia’, koja je registrovana u Dubaiju, a u vlasništvu porodice ministra u Vladi Azerbejdžana Kamaladina Haydarova. Poslednja tema bila je državni udar i pokušaj  Katnića da u to uplete mene tako što je pokušao da iskonstruiše umiješanost mojih vozača u navodno pranje novca. Iz razgovora je bilo jasno da misli na pranje novca za potrebe DF-a. Povod mu je očigledno bio taj što je brat jednog od mojih vozača Dejan Vujisić, direktor Pokreta za promjene. Pominjao je i veze mojih vozača sa ruskom obavještajnom službom, što je tek komedija, a meni je prijetio govoreći da on ima sve mehanizme da me prati, zaustavlja i slično”, ispričao je Knežević za Vijesti.

On je rekao da Katniću ostavlja da objasni, ukoliko želi, “svoje motive” da mu postavlja pitanja oko tema koje je naveo i da “iznese svako slovo” koje mu je Knežević saopštio, a da ih on sada neće neće “elaborirati”, nego će se “fokusirati” samo na “državni udar”.

“Moji vozači su bez ikakvog osnova uhapšeni, privođeni i pritvarani. Sada se isto dešava drugim mojim saradnicima, koji trpe torturu zato što je specijalni tužilac iskorišćen od strane određenih političkih kriminalnih krugova da pokušaju da nanesu štetu Atlas banci i preuzmu njenu imovinu i profitabilne poslove”, naveo je Knežević.

“Meni je tada specijalni tužilac saopštio da zna da sam ja veliki igrač i velika riba, ali da velika riba pada na malim stvarima. Tvrdio je kako je otkrio da su moji vozači učestvovali u pranju para i jasno aludirao da je to povezano sa državnim udarom i sa DF-om. Pokušao je da bude tobože prijateljski nastrojen govoreći da je potrebn da obratim pažnju na to jer se radi o navodnoj ‘opasnoj umiješanosti ljudi iz moje grupe u veliki kriminalni proces’”.

“Moj odgovor i tada i danas je isti: ‘To nema nikakve veze. To je potpuna neistina jer sam siguran da moji zaposleni to nijesu uradili. Da sam ja nešto htio da uradim u tom pravcu, onda to ne bih radio na šalterima svoje banke nego na drugi način. Pare su moje i služile su za drugu namjenu, a ne za DF’”, rekao je Knežević i u priču uveo doskorašnjeg gradonačelnika Podgorice, svoga prijetalja još iz gimnazijskih dana, Slavoljuba Stijepovića.

“Pominjalo se njegovo ime, a pošto smo bliski prijatelji, on zna zašto su upotrebljene te i još neke pare, za čije porijeklo imam sve dokaze. On zna da sam bio donor DPS-a, a i šta sam dogovarao sa njegovim partijskim šefom”, saopštio je Knežević i pozvao Stijepovića “da objasni koja je pozadina afera sa vozačima i kako je moguće da neko pokuša” njega (Kneževića) “da poveže sa aferom državni udar kada zna vrlo dobro koliko sam napora uložio da Crna Gora postane članica NATO-a i da sam bio promoter euroatlanske integracije Crne Gore, radeći sve to iz sopstvenih sredstava i koristeći moje međunarodne kontakte”.

“Meni, koji sam prozapadno orijentisan, hoće g. Katnić da poveže sa Rusima, a prije toga su mi Rusi oduzeli dozvolu za rad banke u Moskvi. Tako sam ja platio uvođenje sankcija Rusiji od strane Crne Gore, pošto je u banci tada izgubljeno 40 miliona dolara depozita, što je direktno uticalo na adekvatnost kapitala Atlas banke AD Podgorica”, kazao je Knežević u svojoj ispovijesti za Vijesti.

Centralna banka CG je oduzela dozvolu za rad jednoj od dvije Kneževićeve banke, a drugu je ostavila u životu, uz uslov da bude dokapitalizovana.